Vlada bi trebala potpuno zavrnuti pipu za sufinanciranje električnih i inih vozila građanima.

Umjesto toga trebala bi se usmjeriti na sufinanciranje voznog parka poduzetnicima kao i raditi suštinske pomake na uvođenju zelenih vozila, jer iako netom zaključeni javni poziv/natječaj kojim su se građanima i tvrtkama dijelili iznosi od 30 do 70 tisuća kuna za kupnju zelenih vozila Vlada smatra uspjehom, može ga se opisati i kao polovični fijasko.Polovični, a ne potpuni, jer se za subvencije nisu javila samo 142 bogataša nego i 41 poslovni subjekt. Naime, iako je ograničila koliko novca ukupno mogu dobiti građani, a koliko tvrtke, interes građana za ove subvencije pokazao je da je zapravo postojao niz onih dubokog džepa koje se na kupnju zelenih automobila moglo potaknuti na druge načine, čak i ciljanim porezom, a ne poticajima.

Nije sporno da je subvencija za kupnju zelenih vozila potrebna kako bi se pokrenula promjena strukture vozila u Hrvatskoj i kako bi se potaknula izgradnja popratne logistike za takva vozila.Sporan je pak način na koji je zamišljeno to djeljenje proračunskog novca. Subvencija za kupnju ekološki prihvatljivijih vozila, naime, nije bila ograničena na isključivo gospodarska vozila. Nije bila ograničena isključivo na domaće proizvođače. Nije bila ograničena isključivo na vozila u kojima je najveći udio autodijelova koji se proizvode u Hrvatskoj. Ništa od toga.

Jeftinija dostavna vozila
Pa ipak u Vladi su toliko fascinirani interesom građana, odnosno bogataša, za dijeljenja proračunskih sredstva da razmišljaju čak kako im u idućem krugu pokloniti dvostruko veći iznos. Sa sedam na 14, sa 14 na 28 milijuna kuna, zatim na 56 milijuna, 112, 224 pa 448 milijuna kuna. Fascinacija ne mora imati kraja. Može se primjerice popeti na 700 milijuna kuna koliko je Vlada nedavno odlučila kroz nove namete uzeti mobilnim operaterima i naftnim kompanijama. A tih se 700 milijuna kuna kroz više račune za gorivo i telefonske impulse već počelo prelijevati na leđa svih građana.S druge strane, statistike, posebno one koje se rade u inozemstvu, pokazuju da je u Hrvatskoj srednji sloj gotovo iščeznuo. U suštini, postoje oni bogati i oni siromašni. U ove potonje ubraja se i veći dio nekadašnjeg srednjeg sloja kojem je egzistencija, podjednako kao i siromašnima, ugrožena sustavim uništavanjem hrvatskog gospodarstva i zatvaranjem dobro plaćenih radnih mjesta kakva na Zapadu postoje u istraživanjima i razvoju, djelu proizvodnje, djelu uslužnog sektora i općenito visoko-tehnološkom i financijskom sektoru.

Zbog svega je toga Vladin nedostatak fokusa na poticanje poslovnih subjekata, krajnje neobičan.Posebno zabrinjava što nema govora o tome da se ta subvencija namijeni samo gospodarstvu kako bi tvrtke, obrti i drugi poduzetnici, koje Porezna uprava "žmiče" gotovo svakom svojom posjetom, dobili priliku da ne samo nabave dostavna vozila jeftinije nego da ujedno smanje cijenu korištenja svog voznog parka. Nema govora niti o tome da će se na taj način poticati izravno i neizravno domaća proizvodnja automobila i autodijelova. Niti o tome da se kroz tu subvenciju želi smišljeno potaknuti razvoj domaće proizvodnje te time otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih. Ironija Vladinog uspjeha u djeljenju sredstava poreznih obveznika tim je veća kad se zna da je Hrvatska zbog kraha svoje proračunske politike, prvenstveno zbog neprovođenja za gospodarstvo ključnih reformi, ušla u proceduru prekomjernog deficita. No, povjerenik Europske komisije u Hrvatskoj, kao ni službeni Bruxelles, nema razloga buniti se zbog ovakvog poteza Vlade. Prvih sedam milijuna kuna, a možda i idućih 14 čine radna mjesta u Njemačkoj, Francuskoj i drugim zemljama odakle će Hrvatska uvoziti zelena vozila za svoje bogataše.

Sporna infrastruktura
Druga je ironija da Hrvatska već sad uvozi električnu energiju, jer ne može proizvesti dovoljno za postojeće potrebe. Drugim riječima, nova će zelena vozila ne samo svojim uvozom, već i uvozom električne energije dodatno negativno utjecati na vanjskotrgovinsku bilancu. A bez naglaska na izvoz Hrvatska će nastaviti klizati prema gospodarskom i društvenom fijasku kakav je iskusila Grčka. Naravno, nova zelena vozila neće biti presudan čimbenik u tome. No, ona su samo pokazatelj kako Vlada dok priča da joj je cilj ojačati domaću proizvodnju, privuči investicije koje otvaraju dobro plaćena radna mjesta i staviti naglasak na izvoz, zapravo na mnogo sitnih i vrlo konkretnih načina radi potpuno suprotno.Uz to, Vlada iskazuje i zavidnu razinu humora. Nedavno je za puste milijune nabavila više od tisuću novih vozila, između ostalog i za policiju. Jednako tako više od tisuću vozila nabavlja državna tvrtka HEP. I nikome nije sinulo da bi kupnja isključivo električnih automobila za policiju i HEP, i to čak isključivo uvoznih, pretvorilo Hrvatsku u idućih nekoliko godina u zemlju u kojoj bi se e-automobili kupovali rutinski bez poticaja.

Ovaj natječaj je pokazao da u Hrvatskoj zasad ključan problem s prodajom zelenih vozila nije njihova cijena. Ovdje imamo dovoljno najnovijih iPhonea i Mercedesa da ne treba brinuti ima li ranih kupaca novih tehnologija. No, ti se iPhonei mogu priključiti na tri brze mobilne mreže i imaju adekvatne servise pa ih građani i tvrtke kupuju bez poticaja. Isto vrijedi i za nove Mercedese. No, e-automobili trebaju i punionice. Uz izmjenu zakona po kojoj bi svaka benzinska pumpa morala imati po jednu utičnicu za električne automobile i pritisak na policiju, HEP, Hrvatsku poštu i druge državne tvrtke s velikim voznim parkom, električna vozila u Hrvatskoj brzo bi postala stvarnost.Ovako je pravo pitanje, tko ima koristi od sto do dvjesto e-vozila, i tko s takvom brojkom može složiti poslovni model da bi Vladina subvencija, čak i bogatašima, imala ikakvog smisla. Ne treba kanibalizirati niti jedan sektor pa tako ni uvoznike automobila te posljedično mrežu salona, servisa i drugu popratnu autologistiku. No, to da Vlada danas bogatima sufinancira kupnja automobila otvara brojna pitanja. Između ostalog, što je sljedeće? Jer netko u Vladi će kad-tad saznati da se u EU za bogataše ili proizvode ili planiraju proizvoditi i električne jahte i električni mali zrakoplovi. No, možda nas tada, kao u Grčkoj, već počnu financirati njemački porezni obveznici pa sve ovo neće biti važno.