Ukupni depoziti u bankama treći mjesec zaredom bilježe smanjenje, a u ožujku su u odnosu na veljaču pali za 0,9 milijardi eura ili 1,7 posto, pokazuju podaci središnje banke.

Tom smanjenju pridonijelo je prije svega izdanje tzv. narodne obveznice koja je kod građana potaknula pad depozita već u veljači (računa se da su od ukupno 1,33 mlrd. eura, do kraja veljače u upis skrenuli oko milijardu eura depozita).

Kod stanovništva su u trećem mjesecu smanjeni i prekonoćni i oročeni depoziti (ukupno za oko 420 milijuna, na 36 milijardi eura). Istodobno, analitičari središnje banke primjećuju da su zbog rasta kamatnih stopa na oročenja poduzeća nastavila prebacivati novčana sredstva s prekonoćnih na oročene depozite. To se u ožujku očitovalo u padu transakcijskih računa za oko 750 milijuna eura i rastu oročenih depozita za oko 700 milijuna.

Promatrano na godišnjoj razini, s krajem ožujka rast ukupnih depozita poduzeća usporio je (na osnovi transakcija) na 14,9 posto nakon što je u veljači bio na 15,9 posto, a kod stanovništva stopa rasta spustila se s 9,1 na 8,4 posto.

U isto vrijeme poraslo je ukupno kreditiranje, pri čemu je rast najvećim dijelom rezultat porasta kredita stanovništvu za oko 0,2 mlrd. eura (+1,1%). Približno polovina rasta kredita stanovništvu odnosi se na gotovinske nenamjenske kredite, a blago su porasli i stambeni.

U idućim mjesecima, primjećuju analitičari HNB-a, može se očekivati snažniji rast stambenih kredita zbog novog kruga državnog subvencioniranja stambenih kredita u kojemu je zaprimanje prijava za subvencioniranje započelo početkom druge dekade ožujka.

I krediti poduzećima blago su porasli, i to zahvaljujući onima za investicije, dok su se za obrtna sredstva smanjili.

U godišnjim usporedbama, rast kredita poduzećima u ožujku osjetno je usporio; s 20-postotnog rasta u veljači godišnja stopa spustila se na 15,4 posto. Toliko usporavanje u prvom redu odražava učinke tzv. baznog razdoblja, tj. znatno snažniji rast kredita poduzećima u lanjskom ožujku.

Nasuprot tomu, kod stanovništva je godišnji rast blago ubrzao (s 5,8 na 6 posto) zahvaljujući ubrzanju kod gotovinskih nenamjenskih kredita, dok se kod stambenih, koji već duže vrijeme rastu po znatno višim stopama, rast usporio.