Je li nam zbog EU fondova i zajedničkog tržišta konačno krenulo u poljoprivredi? Ministarstvo poljoprivrede proteklih je dana plasiralo niz informacija koje govore o pozitivnim pomacima u sektoru, a prema onome što tvrde čini se da su efekti ulaska u EU i korištenja EU fondova, te koristi od zajedničkog tržišta počeli davati rezultate. Tako se barem čini po onome što kažu iz Ministarstva, iako su sektorski stručnjaci te sami poljoprivrednici i dalje sumnjičavi prema ovom optimizmu.

Jedna od najpozitivnijih vijesti je poziv za javnu nabavu izrade tipske projektne dokumentacije za izgradnju skladišno-distribucijskih centara i skladišnih centara za voće i povrće. Naime, Ministarstvo pokreće program izgradnje infrastrukture za prijem i trženje voća i povrća. Kroz ovaj program u sljedeće tri godine trebalo bi biti izgrađeno sedam skladišno-distribucijskih centara, svaki kapaciteta 5000 tona, od čega 3000 tona za voće i 2000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3000 tona.

Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća trebalo bi omogućiti poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka.

Hrvatska voće proizvodi na više od 30.000 hektara, a ukupna proizvodnja kreće se u prosjeku od oko 196.000 tona, od toga samo jabuke oko 77.000 tona, ovisno od godine do godine. Ako se pogledaju skladišni kapaciteti vidljive su velike razlike između županija i zato su potrebni novi skladišni kapaciteti u svim voćarski i povrćarskim značajnim županijama. Postojeći kapaciteti dostatni su za skladištenje oko 53.000 tona voća, a veći dio je tehnološki zastario. To znači da većina proizvedenog voća u Hrvatskoj nema prostora za adekvatno skladištenje i čuvanje.

Dogovor sa županijama
"Želimo pomoći voćarima i povrćarima te izgraditi hladnjače koje će biti prostor za skladištenje i distribuciju, što će im omogućiti da svoje proizvode prodaju kada je najveća potražnja i kada mogu ostvariti najveću cijenu", izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, te dodao kako ovaj sektor predstavlja jedan od prioritetnih sektora poljoprivrede u kojem postoji velika potreba za ulaganjima u skladištenje i pripremu proizvoda za tržište, kao i za udruživanje proizvođača, sustav nacionalnih oznaka te tržišne organizacije proizvođača, a sve s ciljem rasta produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta.

Prema najavi, svaki skladišni centar će se sastojati od 24 komore, a svaka će biti kapaciteta 125 tona. Točne lokacije za izgradnju odredit će se u dogovoru sa županijama, a cilj je izraditi tipski glavni i izvedbeni projekt. Od 13 skladišnih centara, deset centara imat će kapacitet od 2250 tona voća + 750 tona povrća, a preostala tri 750 tona voća + 2250 tona povrća. Skladišno-distribucijski centri imat će sortirnicu, pakirnicu, laboratorij za praćenje kontrole kvalitete, upravne i pomoćne prostorije.  Kako tvrde u Tolušićevom ministarstvu, kroz ovaj projekt hrvatski voćari će ojačati svoj položaj u lancu opskrbe hranom, potaknut će se udruživanje i olakšati skladištenje i distribucija. 

Izboriti konkurentne cijene
Ipak za sada nam nije poznato tko će biti vlasnici ovih skladišta i hladnjača, pod kojim uvjetima će se voće i povrće skladištiti odnosno kako će sve to u praksi funkcionirati i kako će se riješiti pitanje tržišta. Jer osim što bi trebali imati dovoljne količine, trebamo imati i ujednačenu kvalitetu kao i konkurentne cijene koje će biti povoljnije od onih po kojima nam sada stižu ogromne količine voća i povrća iz cijelog svijeta.

Konkurentnosti, produktivnosti i mjesto na tržištu je nešto za što bi također trebalo naći odgovore, a u čemu smo se, budimo iskreni, u hrvatskoj poljoprivredi svih ovih godina pokazali izuzetno nesposobni. Imali smo mi i ranije ambicioznih projekata u ovom sektoru, a dovoljno se prisjetiti Tvornice za sušeno povrće u Vrpolju, u koju je država ulupala silan novac, a ona je na kraju propala i nikad nije počela raditi. Kao što se nikad nije utvrdila niti odgovornost za taj investicijski promašaj.

Osim ove pozitivne najave, Tolušić nas je izvijestio i to da je nakon što je 2014. vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala na najnižu razinu u posljednjih deset godina – na samo 15,58 milijardi kuna – u 2016. započeo blagi rast, a u posljednjoj, 2018. godini, bilježimo rast od 3,2% s proizvodnjom od 16,98 milijardi kuna.

Tvrdi se kako rastu i ostali pokazatelji. Prema privremenim podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do studenog 2018. izvezlo se 7% više proizvoda nego 2017., a vrijednost izvoza povećana je za 6,8%, tj. za 120,1 milijun eura, dok je uvoza povećana 3,9% odnosno za 107,3 milijuna eura, što je dovelo do blagog smanjivanja deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni, te nešto višoj pokrivenosti izvoza uvozom.

Zastoj mljekarstva
Od ukupne alokacije za Program ruralnog razvoja RH, koja iznosi 2,38 milijardi eura, početkom 2019. ugovoreno je 1,4 milijardi eura, ili 59%, pri čemu je korisnicima isplaćeno oko 763,8 milijuna eura, ili 32% ukupno, a kojima je cilj povećati konkurentnost poljoprivrede i prerađivačke industrije.  Gledajući ukupnu financijsku omotnicu za poljoprivredu u razdoblju od 2014. do 2020., iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj na raspolaganju nam je 2,04 milijarde eura, iz Europskog jamstvenog fonda za poljoprivredu oko 1,5 milijardi eura, a iz državnog proračuna 1,2 milijardi eura.

Ako smo već za poljoprivredu dali ili ćemo "upucati" oko 5 milijardi eura, onda je i za očekivati da se nešto pozitivno pokrene, no je li to dovoljno vidjet ćemo u godinama koje dolaze. A najbolje ćemo to vidjeti na rezultatima proizvodnje, koja na žalost, sada nije dobra. Posebno u sektoru mljekarstva i stočarstva.