Biološka raznolikost podrazumijeva čitavu prostranu mrežu života na našem planetu. Ona je temelj našeg gospodarstva i blagostanja, a omogućuje nam dobivanje hrane, sirovina, čiste vode, čistog zraka i lijekova. Štiti nas od ekstremnih vremenskih pojava kao što su poplave te pridonosi borbi protiv klimatskih promjena.

Kada procjenjuju vrijednost nečeg tako jednostavnog i prirodnog poput insekata koji oprašuju usjeve, ekonomisti kažu da oni u EU vrijede i do 15 milijardi eura godišnje. Jedno od šest radnih mjesta u EU u nekoj mjeri ovisi o prirodi i biološkoj raznolikosti.

Ugroženo 30 posto vrsta
No ipak, prijetnje tom vitalnom resursu itekako su stvarne. Malo je ljudi koji nisu svjesni da je posljednjih godina utjecaj čovjeka na ekosustav i izumiranje vrsta izraženiji no ikada u ljudskoj povijesti. Ako se osvrnemo na najdulje dostupno razdoblje – proteklih šezdeset godina – znanstvenici tvrde da je većina "usluga" koje pruža priroda u opadanju ili u najboljem slučaju u osrednjem stanju. Najnovija izvješća pokazuju da je zbog prekomjernog iskorištavanja šuma, mora, rijeka, jezera i tla ugroženo 30 posto vrsta zaštićenih zakonodavstvom EU o zaštiti okoliša. Onečišćenje pesticidima i gnojivima ugrožava 26 posto vrsta. Za EU bi trošak nezaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i ekosustava do 2020. godine mogao iznositi i do 50 milijardi eura godišnje.

Politički okviri postoje
Većina tih prijetnji nije nova. Europska komisija još je 2011. godine donijela strategiju EU o biološkoj raznolikosti do 2020. godine. Ciljeve te strategije usuglasili su šefovi država i vlada EU, a odnose se na zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i usluga ekosustava do 2020. godine, obnovu ekosustava te jačanje doprinosa EU zaustavljanju globalnog gubitka biološke raznolikosti. Strategija je upravo pregledana, a rezultati ponovno naglašavaju hitnu potrebu za zaštitom prirode – ne samo zbog njezine suštinske vrijednosti, već i zbog našeg blagostanja te gospodarskog razvoja i radnih mjesta.

Ohrabrujuća činjenica koja proizlazi iz tog izvješća jest da situaciju možemo staviti pod kontrolu. Određivanjem zaštićenih područja i jamstvom njihova funkcioniranja u praksi mogu se postići dojmljivi rezultati. Uzmimo za primjer europska mora. U područjima s visokom zaštitom bilježi se povećanje broja vrsta i bolji rast riba. Ukupne dobrobiti samo od pomorske mreže Natura 2000 već sada iznose 1,5 milijardi eura godišnje, a izgledno je da će se taj iznos i udvostručiti: gotovo šest posto europskih mora proglašeno je zaštićenim morskim područjima, no EU se zalaže da se pokrivenost do 2020. godine poveća na deset posto.

Mnogi politički okviri već postoje. EU sada ima modernu zajedničku ribarstvenu politiku u kojoj je održivost resursa na prvom mjestu, a došlo je vrijeme i za učinkovitije globalno upravljanje oceanima kako bi se rješavanju tih problema pristupilo i na svjetskoj razini.  Naša reformirana zajednička poljoprivredna politika državama članicama omogućuje da obrate više pozornosti na prijetnje biološkoj raznolikosti. No političke okvire treba implementirati: poljoprivrednici i države članice moraju se pobrinuti za provedbu tih mjera i poboljšanje situacije na terenu.

Ozbiljna prijetnja ekosustavu
Znamo koliko je građanima važna priroda. Komisija radi na provjeri prikladnosti zakonodavstva EU-a o zaštiti okoliša kako bi utvrdila ostvaruje li ono učinkovito i djelotvorno svoje ciljeve. Na nedavno savjetovanje o percepciji zakonodavstva odgovorilo je više od pola milijuna ljudi i iznijelo svoje mišljenje. Znamo i da tri četvrtine Europljana smatra da postoji ozbiljna prijetnja životinjama, biljkama i ekosustavu na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini, a više od polovice građana mišljenja je da će osobno osjetiti posljedice gubitka biološke raznolikosti.

To se ne mora dogoditi. Ovo izvješće pokazuje da je sprečavanje gubitka biološke raznolikosti još uvijek moguće. Boljom implementacijom postojećeg zakonodavstva te hrabrijom i ambicioznijom primjenom ta će mogućnost ostati otvorena. Zaštita prirode u našoj je moći, stoga iskoristimo priliku – dok još možemo.