Je li cijena Bitcoina prenapuhana? Trenutna je iznad 46 tisuća kuna. Prije četiri godine jedan Bitcoin vrijedio je nešto više od dvije tisuće kuna.

Uz rast od 23 puta u svega četiri godine teško ijednom kockaru možete objasniti da cijena Bitcoina može u budućnosti pasti.  No, isto tako može i rasti i ostati ista. Ozbiljniji investitori danas u svom portfelju ne drže u Bitcoinu i drugim kriptovalutama više od tri posto svoje imovine. Sve ovisi o tome koliko ste skloni riziku. Ali bez obzira kako se bude kretala cijena Bitcoina, on je ovdje da ostane. I ne samo Bitcoin, već kriptovalute općenito. Dok Vlada i HNB imaju "mokre snove" da kunu zamijene eurom tamo negdje 2022., 2023. ili 2025., jeste li se zapitali kako će uopće tada izgledati valute, financijska tržišta, čak općenito razmjena vrijednosti? 

Tečaj je teško predvidjeti
Hoćemo li u Hrvatskoj 2025. godine imati jednu, sedam, sto ili nekoliko tisuća vlastitih kriptovaluta? Hoće li kriptovalute postati standard razmjene vrijednosti u pojedinim industrijama poput automobilske industrije, farmacije, bankarstva, poljoprivrede ili čak turizma? Hoće li ekosustavi globalnih divova poput Amazona, Googlea i Facebooka poticati korištenje vlastitih kriptovaluta? Amazon već ima Amazon Coin. Hoće li države uopće pristati na takve scenarije i koje realne mogućnosti male države poput Hrvatske imaju othrvati se tome? Mnogo toga ne znamo niti možemo sa sigurnošću predvidjeti. Ali s priličnom sigurnošću možemo reći da ćemo do 2025. na svijetu, uz fiat valute, imati još više kriptovaluta nego ih imamo danas. Godine 2009. na svijetu je postojala samo jedna kriptovaluta: Bitcoin. Neslužbeno, danas ih je više od 1172. 

Bitcoin kao imovina
Ukupno broj je sigurno i veći. Trenutno, godišnje u prosjeku nastane gotovo 150 novih kriptovaluta. Neke propadaju, neke gube na vrijednosti, ali sasvim je sigurno da će njihov broj do 2025. nastaviti rasti. Moguće i eksponencijalnom brzinom. Ali dok se kriptovalute množe treba razumijeti da one nisu isto što i fiat valute, ali i da su mnogo više od njih.  Bankari, oni koji se najviše smrtno boje kriptovaluta, o tome vam mogu reći sve. I to s užitkom. Primjerice, trenutno su fiat valute još uvijek mnogo efikasnije sredstvo plaćanja. Koristiti čak i najpopularniju kriptovalutu Bitcoin može biti skupo i sporo iskustvo plaćanja. Tečaj Bitcoina i drugih kriptovaluta jako je nepredvidljiv i skokovit itd. S druge strane, kriptovalute imaju mnogo svojstava koja fiat valute nemaju.

Za početak neka kriptovaluta u isto vrijeme može biti i novac i imovina. HNB i Porezna uprava primjerice Bitcoin tretiraju kao imovinu. Kad kupite Bitcoin to je za njih kao da ste kupili zlato, blato, porculan ili cipele. Kako vi doživljavate tu imovinu, prema njima, ovisi isključivo o vama. Nadalje, kriptovalute mogu biti i novac i imovina i dionice ili udjeli u kompanijama. U domaćoj kriptozajednici već se nagađa da bi u Hrvatskoj kroz pet do deset godina tvrtke poput HEP-a, Ine, Plive, HT-a i drugih mogle imati vlastite kriptovalute.

Ne nužno da bi služile kao novac već da biste njima trgovali kao dionicama. Možda zvuči neobično, ali Zagrebačka burza kroz Funderbeam SEE to već radi s malim i srednjim tvrtkama.  Funderbeam SEE temelji se na istoj tehnologiji na kojoj radi i Bitcoin. Koliko to daleko može ići nedavno je pokazao prvi hrvatski startup koji je kapital skupio kroz inicijalnu ponudu tokena (ICO) DA Power Play. Prodaja udjela u toj kompaniji ne svodi se na hrvatsku zbilju punu formulara, pečata i slične birokracije već jednostavno prebacivanje DA Power Play tokena iz walleta jednog suvlasnika u wallet drugog.

Sve na istoj tehnologiji
Konačno, ulazimo u doba informacijske ekonomije, koja će se temeljiti na podacima, a s njom kriptovalute dolaze kao najučinkovitiji način praćenja vlasništva i naplate podataka. Sve od vašeg pametnog mobitela, pametnog automobila, pametnog frižidera pa sve do senzora oko vas ubuduće će biti na istoj tehnologiji na kojoj je danas Bitcoin. To će omogućiti da usisavač dobijete besplatno, a da platite samo onoliko koliko ga koristite. Isto kao i mobitel, pametni automobil itd.

Tehnologija koja se nalazi u pozadini svega toga, a koju je Bitcoin popularizirao, naziva se blockchain. Ne morate znati ni razumijeti fascinantnu matematiku koja se nalazi u njenoj pozadini. Dovoljno je da razumijete da blockchain omogućuje da sve što ima IT inherentno povežete s billingom, odnosno nekom novom vrijednosti.  Koliko će blockchain i kriptovalute promijeniti gospodarstvo već je prije dvije godine pokazao Svjetski ekonomski forum, koji je objavio izvješće "Deep Shift". U njemu je procijenio da će do 2025. godine 10 posto svjetskog BDP-a biti na blockchainu, istoj tehnologiji na kojoj je nastao Bitcoin. Zato umjesto zamjene kune eurima, razgovarajmo radije o kriptokuni. U toj priči leže suštinske reforme. Kojih trenutačno nemamo.