Otkako je Zagreb posljednjih godina više od bilo kojega drugog hrvatskoga grada liberalizirao gradnju poslovnih i stambenih nebodera, investitori su se krenuli natjecati koji će razraditi projekt ljepšeg i višeg nebodera.

Gradska uprava je nerijetko, kao i sada, izlazila u susret, pa su neboderi pojedinih investitora u posljednji tren amandmanima povisivani za pet, deset katova. No nakon što su 2007. i početkom 2008. godine izgrađeni već započeti neboderi, od brojnih planova koji su se razrađivali sve je ostalo samo na nacrtima. Prvo su nastali problemi s izmjenama zakona i lokalnih odluka o cestama, a zatim je polako kriza počela kucati na vrata. Konačan je ishod da Zagreb čak i u najoptimističnijim varijantama neće dobiti gotovu zgradu s više od 15 nadzemnih etaža do kraja 2011. godine. Sky Office Dalekovoda i Zagreb Montaže je izašao iz temelja i zastao, za tri projekta nebodera IGH – Zagrepčanka, na vlastitom zemljištu i na mjestu TKZ, ništa nije napravljeno. Za Crni monolit u Savskoj Ivana Čalića nije zakopana lopata, Verdispar je usporio svoje nebodere i očekuju financiranje tek sredinom godine, dok ostali koji bi ih trebali graditi uz Savu nisu ni u toj fazi. Josip Komar nakon najave 50 katova nije dobio ni izgled tornja, “pijani twinsi” Ivana Čermaka nisu ni u početku gradnje, kao ni neboder na Savici kojem bi investitor trebao biti Agrokor. Tu su i nezapočeti neboderi LS Propertyja i MD Profila. Navedeni tornjevi su samo dio najavljenog, ali neostvarenog. Na usporavanje ili zaustavljanje gradnje utjecala su dva bitna čimbenika. Jedan je svakako financiranje i opći stroži kriteriji banaka koje su od kraja prošle godine za uredske nebodere tražile prethodan zakup od 50-ak posto, što je investitorima noćna mora. Banke su osim toga prestale financirati kupnju zemljišta kreditom na osnovi procjena. U stanogradnji se financiraju rijetki projekti kada se akcijama rješava postojećih neprodanih stanova. Drugi razlog je nedokazan i neće ga potvrditi nijedan od onih koji se vode kao investitori, ali je krugu poznavatelja prilika uvijek istican kao motor razvoja spekulcija. Riječ je o dizanju vrijednosti zemljišta. Zemljište se kupi, zatim investitor financira plan koji potvrdi gradska uprava i koji predviđa neboder od 20, 30, 40 ili 50 katova. Još bez dozvola i bilo kakvog daljnjeg ulaganja projekti se sa zemljištem prodaju po nekoliko puta većim cijenama. Sada kupaca više nema, a banke ne kreditiraju kupnju zemlje. Bilo iz prvog ili drugog razloga Zagreb još duže neće postati grad nebodera. Koliko je to dobro ili loše, još vladaju vrlo podijeljena mišljenja.