Ovaj smo tjedan saznali da Hrvatska narodna banka (HNB) ima još jednu svrhu osim da brine o tečaju kune, gladi banke i ljuti dužnike u švicarskim francima. Guverner HNB-a Boris Vujčić napravio je presedan u obrazovanju potrošača u Hrvatskoj. Pokazao je da jednim svojim edukativnim priopćenjem za javnost, koje su prenijeli svi veći mediji u Hrvatskoj, može dvije najmoćnije žene u hrvatskoj politici, predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović i ministricu gospodarstva Martinu Dalić, preko noći potaknuti da izraze snažnu podršku zaštiti potrošača financijskih usluga.

I Grabar Kitarović i Dalić trebale su, prema prethodno utvrđenom rasporedu, za Dan žena doći na prigodno organiziran Kongres poduzetnica jugoistočne Europe u Zagrebu. Odustale su od toga kad su od HNB-a saznale da je glavni sponzor tog kongresa, bugarska tvrtka OneCoin, pod istragom cijelog niza regulatora u drugim članicama Europske unije. U Velikoj Britaniji čak je istražuje i policija. Sumnja se da OneCoin vara svoje kupce. Da se HNB jednako preventivno i edukativno oglasio o švicarskim francima, vjerojatno nitko o toj temi danas ne bi trošio riječi. Zato bi bilo dobro da HNB nastavi tim smjerom. Jedno od idućih priopćenja moglo bi mu biti ono u kojem građane Hrvatske obrazuje da još od početka 2011. godine imaju pravo otvoriti bankovni račun u bilo kojoj članici Unije i da vrijedi isto kao i onaj u Hrvatskoj.

Ili pak da će do kraja ove godine Hrvatska usvojiti PSD2 direktivu i time takoreći morati u cijelosti legalizirati poslovni model na kojem počiva Uber. No, isto tako i da će baš zbog te potpune liberalizacije platnog prometa u Hrvatsku doći mnoštvo financijskih startupa (fintecha). Mogla bi HNB educirati hrvatske građane i da im djeca, roditelji, rodbina i prijatelji mogu iz inozemstva sada slati novac i mimo banaka. Da to mogu raditi preko niza novih fintech startupa. Drugim riječima, HNB bi mogla obrazovati hrvatske potrošače da se financijsko tržište suštinski izmijenilo i da se i dalje mijenja, da građani imaju više izbora nego nekad te da će ga uskoro imati još više. Osim što je to dobro za građane, kao korisnike financijskih usluga, to je dobro i za razvoj hrvatskih startupa, odnosno za razvoj hrvatskog gospodarstva. Bez obrazovanja stanovništva nema digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva. Neće biti ni više startupa.

Velika brojka
To što smo lani imali tridesetak investabilnih startupa je za hrvatske prilike možda velika brojka. No, globalno gledano to je smiješno malen pokazatelj. U Finskoj godišnje investicije dobije po 400, 500 pa čak i 600 startupa.Nije HNB usamljen u svom nemaru za obrazovanje građana i gospodarstva. Ne pomažu ni ostali regulatori. Sjećate li se ijednog proaktivnog i edukativnog priopćenja od Agencije za tržišno natjecanje (AZTN)? Sjećate li se ijednog proaktivnog i edukativnog priopćenja od Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (Hakom), Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili bilo koje slične institucije?

Ako se ne sjećate, niste jedini. Pripadate većini. Za to vrijeme u Indiji financijski regulatori aktivno razgovaraju o tome kako stvoriti nove instrumente investiranja za indijske startupe. Indijska ministrica gospodarstva i industrije Nirmala Sitharthan u siječnju je čak otvorila pregovore na najvišoj državnoj razini između financijskih regulatora i mirovinskih fondova, jer želi više poslovnih anđela, VC fondova i drugih investicijskih subjekata koji će ulagati u razvoj inovativnih i brzorastućih tvrtki u Indiji. Daleko od toga da su regulatori i startupi prirodni prijatelji. U SAD-u se Amazon, Google i Uber snažno bore protiv tamošnjih regulatora kako bi im omogućili da na ceste i u zrak izbace dronove za dostavu, samovozeće automobile ili pak leteće dostavne dronove. Regulatori imaju moć zaustaviti planove, projekte pa čak i kompanije. Često to rade doslovno štiteći živote građana. 

Prizemljenje  Theranosa
Američki regulator FDA je zbog lažnih tvrdnji da imaju efikasne krvne testove uspješno prizemljila startup Theranos. Nije se obazirala na činjenicu da je prikupio 400 milijuna dolara investicija i da je na vrhuncu tržišno vrijedio devet milijardi dolara. Zabranila mu je da reklamira krvne pretrage koje nisu pouzdane i točne. No, regulatori u SAD-u to rade otvoreno, javno i obrazuju građane i tvrtke. U Hrvatskoj to ne rade. Domaći regulatori glasni su samo kad priopćavaju svoje odluke. Za više od toga ili ne znaju ili se prave da ne znaju. Slučaj HNB-a i priopćenja o OneCoinu zato je presedan u kojem jedan domaći regulator preventivno informira i educira javnost.

U ovom slučaju guverner HNB-a takvim je djelovanjem zaštitio predsjednicu i ministricu gospodarstva od moguće političke štete. No, što je s građanima Hrvatske i hrvatskim startupima? Tko bi njih trebao zaštiti? Kada će takvo ponašanje regulatora postati uobičajeno? O razmjerima ove nebrige i nemara domaćih regulatora možda najbolje govori jedna riječ: sandbox. U SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i drugim državama regulatori stvaraju "sandboxe", odnosno dopuštaju regulatorne pilot projekte unutar kojih puštaju svoje startupe da isprobavaju nove stvari. Omogućuju im da budu globalno prvi i konkurentni. Nadziru ih, prate rezultate i onda pomažu zakonodavcu da oblikuje ili doradi regulativu. No, ostaju prvi. Kad ćemo u Hrvatskoj dobiti regulatorne "sandboxe"? HNB-ovo priopćenje je dokaz da za to treba samo malo dobre volje kod regulatora. Znanja očigledno imaju pa neka ga dijele s građanima i gospodarstvom.