Porezna i Carinska uprava od početka prosinca do 6. siječnja iduće godine provodit će pojačane nadzore fiskalizacije na cijelom području Hrvatske s ciljem sprečavanja sive ekonomije, najavili su prošlog tjedna iz Porezne uprave. Kako su objasnili, tijekom Adventa, u razdoblju od 1. prosinca 2018. do 6. siječnja 2019. godine ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave provodit će pojačane nadzore fiskalizacije na cijelom području Hrvatske s ciljem sprečavanja sive ekonomije te zaštite državnog proračuna i poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju svoje porezne obveze.

Prosinac za lov u mutnom 
Advent je očito postao jedan od dobrih načina da se lovi u mutnom jer se tijekom prosinca i prvom tjednu siječnja ostvaruje ogroman promet na brojnim štandovima, na kojima se prodaje sve i svašta, a najviše hrana i piće.  Hrvatska gospodarska komora objavila da će, prema njihovim procjenama, potrošnja u prosincu 2018. iznositi oko 13,5 milijardi kuna, što je porast za čak milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje lani, te će po prvi puta nadmašiti blagdansku potrošnju iz pretkrizne 2008. koja je inače najviša prosinačka potrošnja otkada se mjere ti podaci. Udarno razdoblje potrošnje očekuje se od 19. do 24. prosinca. Rasterećenje plaća i njihov rast kroz porezne reforme djelovali su na optimizam građana pa tako i na potrošnju.

Doprinos potrošnji dat će i povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres budući da se sve više poslodavaca odlučuje radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse.  Sav ovaj optimizam utjecat će i na veselo raspoloženje i potrošnju na adventskim štandovima, kako širom Zagreba, koji nosi titulu grada s najboljim Adventom u Europi, tako i u brojnim drugim gradovima, a prema novim trendovima i hrvatska sela su masovno krenula u organizacije vlastitih Advenata.

Iz objave HGK ostalo je nejasno jesu li u ove podatke ukalkulirani i podaci o potrošnji hrane i pića tijekom Adventa. Bilo bi zanimljivo napraviti analizu koliko se potroši i proda hrane i pića kroz ovo razdoblje te tko su glavni proizvođači/dobavljači koji od toga profitiraju.I dok poreznici najavljuju pojačan nadzor blagajni, za očekivati bi bilo da se na štandovima s hranom i pićem pojave i inspektori (sanitarni, veterinarski i sl.) koji će malo jače kontrolirati što se to nudi potrošačima, posebice kada je riječ o kobasicama, hrenovkama, vinu, rakijama i svim onim drugim delicijama koje ovih dana gledamo u TV prilozima i svim medijima. 

Poznato je da se domaća mesna industrija žali kako je uvoz kobasica i hrenovki preplavio Hrvatsku, pa bi bilo dobro da inspektori malo prokontroliraju njihovu kvalitetu. Isto tako poznati su i podaci o ogromnom uvozu vina jeftine kvalitete, a vrlo često se govori da je danas vino moguće napraviti i od običnog praha (koji se pomiješa s vodom), dok ogromne količine rakije koja se prodaje navodno dolaze čak iz "patvorenih" proizvodnji.

Naime, kako se često može čuti u garaži se napravi mini pogon i proizvode patvorine s različitim aromama. Za sada nije bilo incidenata kada je riječ o konzumaciji takvih pića, no bilo bi nužno napraviti analizu i procjenu kakva je i otkud dolazi, te tko proizvodi hranu i piće koji se prodaju turistima i domaćim potrošačima.

Talijani preplavili tržište
Kada se malo dublje uđe u problematiku, posebice mesnih proizvoda, onda je vidljivo da je 2012. uvoz mesnih prerađevina bio 12.442 tona, a samo šest godina kasnije uvoz različitih mesnih proizvoda narastao je na gotovo 24.000 tona.  O eskalaciji najbolje govore podaci koje je Poslovni dnevnik nedavno objavio o uvozu hrenovki iz Italije. Naime, talijanski izvoz polutrajnih kobasica na unutrašnje tržište EU iznosio je u prošloj godini oko 28.000 tona po prosječnoj izvoznoj cijeni od 4,29 eura/kg.

Frapantan je statistički podatak da je malo tržište Hrvatske prva izvozna destinacija talijanskim prerađivačima mesa peradi i prema njihovoj statistici ukupan izvoz u Hrvatskoj iznosio je nevjerojatnih 5737 tona po prosječnoj izvoznoj cijeni od 1,72 eura, što je najniža izvozna cijena u odnosu na sve ostale članice EU. Analiza je pokazala kako je hrvatsko tržište zbog slabe kupovne moći očito postalo dominantno za talijansku mesnu industriju, a uvoz svih vrsta mesnih proizvoda u Hrvatsku od ulaska u EU inače je drastično porastao i već sada pokriva više od tri mjeseca ukupne proizvodnje svih naših mesnih industrija.

Ono što posebno zabrinjava je što se sve više prodaju upravo jeftini proizvodi. Vrijednosni udio polutrajnih i trajnih kobasica u Hrvatskoj sudjeluje s oko 58% dok ostali mesni proizvodi (oni više dodane vrijednosti i više cijene) čine oko 19%, za razliku od ostalih članica EU gdje je udio polutrajnih i trajnih kobasica u prodaji iznosio 34%, a grupe ostalih mesnih proizvoda 41%.

Ovo je samo jedna mala ilustracija stanja na tržištu kada je riječ o mesnim proizvodima. Slično je i s ogromnim količinama jeftinog vina koje dolazi na naše tržište, najvećim dijelom iz Makedonije, ali i iz nekih EU zemalja, i to po izuzetno niskim cijenama. Zbog toga bi naše inspekcije trebale i kroz Advent vršiti pojačan nadzor kako bi se zaštitila domaća proizvodnja, a i potrošači.

Opet raste siva zona 
Za očekivati je da će blagdansko raspoloženje utjecati da se svi zajedno malo više opustimo, a upravo je takvo stanje duha nacije pogodno tlo da se prodaje sve i svašta i lovi u mutnom. Neke procjene govore da se kroz tržište poljoprivrednih proizvoda i hrane ponovno počela opasno razvijati siva zona i to od 30 posto, a kod nekih proizvoda i do 80 posto. Osim onog poreznog dijela, koji je bitan, važno je malo zaviriti i u kvalitetu onoga što nam se prodaje. Dok ležerno pijemo uvozno vino, uvozne kobasice i "garažne" rakije.