Kada za dvije godine, polovicom 2020 godine, Hrvatska bude predsjedala Europskom unijom, za očekivati bi bilo da ujedno bude i zemlja partner najvećeg sajma hrane na svijetu berlinskog Zelenog tjedna ili na njemačkom Grüne Woche. Takva je nekako tradiciji na ovom sajmu, a ove godine se u reprezentativnoj postavi predstavila Bugarska koja je kao zemlje koja predsjeda Unijom na ogromnom štandu predstavila najbolje od bugarske kuhinje, tradicije, hrane – a posebno dijela posvećenog proizvodnji parfema od ruža po čemu su poznati u svijetu.

Ideja da Hrvatska bude zemlja partner u godini predsjedanja Hrvatske Europskom unijom već postoji, o njoj bi na inicijativu ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i čelnih ljudi Hrvatske gospodarske komore trebala uskoro raspraviti Vlada, a u pripreme bi trebalo krenuti što prije ako želimo za dvije godine pokazati ono najbolje iz Hrvatske. Hrvatska se ove godine na sajmu predstavila s desetak tvrtki, obrta, a što je zanimljivo i nekolicinom OPG-a. Upravo su mali proizvođači proteklih godina na ovom sajmu našli način da se malo promoviraju, pronađu partnere te nešto prodaju jer je sajam prodajnog karaktera. 

Nijemci vole naše rakije
Naime, kako su mi objasnili neki od proizvođača poput Gorana Đanića, vlasnik istoimenog obrta i jedan od većih proizvođača voćnih rakija u Hrvatskoj, koji na berlinski sajam dolazi već 12 godina, Njemci vole naše proizvode, a poznate su im i naše rakije. Slično kažu i članovi OPG Kalić Zvonimira iz Đakova koji na 15 hektara proizvode konoplju i imaju u ponudi 18 vrsta proizvoda, od ulja, preko brašna, sjemenki, ali i čokolada sa sjemenkama i uljem konoplje.  Već su tu nekoliko godina, a osim što prilično velike količine robe prodaju na samom sajmu, sklopili su i neke poslove s vlasnicima hrvatskih restorana u Njemačkoj ili onima koji imaju male trgovine s nacionalnim proizvodima.  Ne treba govoriti koliko je njemačko tržište veliko, dovoljno je to ilustrirati brojkom da se samo u deset dana ovog sajma obrne promet od nevjerojatnih 50 milijuna eura, koliko je otprilike cijeli izvoz hrvatskog kukuruza u prošloj godini, ili polovica našeg izvoza u Njemačku u prvih devet mjeseci prošle godine. 

Vratila se i Rusija
Njemačka je važan partner Hrvatske u trgovini, a tijekom prvih devet mjeseci prošle godine izvezli smo robe za 116 milijuna eura. Izvoz u Njemačku posljednjih godina stalno raste, a prošle godine u devet je mjeseci skočio za čak 66 posto. Na žalost, iz Njemačke u Hrvatsku dolazi 322 milijuna eura poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od čega čak 144 milijuna eura svinjskog mesa. Mi izvozimo cigarete, sladni ekstrakt, sjeme uljane repice, čokolade i ostale duhanske proizvode i tih pet proizvoda čini više od 66 posto našeg izvoza. Svi se slažu da prostora za izvoz u Njemačku ima, ali da se mora malo agresivnije nastupati na tom tržištu, uložiti nešto novca u marketing, promociju, te potaknuti proizvođače da se više pojavljuju na sajmovima, izvoznim ofenzivama koje organizira Europska unija, kako bi se osvojilo neko tržište i pronašlo mjesto na polici.

Zato bi Plenković, trebao prihvatiti inicijativu Ministarstva poljoprivrede i HGK, te bi se trebali početi pripremati, ali je važno da svoju ulogu u ovoj promociji shvate i sve velike prehrambene industrije Hrvatske, kojih inače nema na sajmovima, jer samostalno pronalaze tržišta. Vodeće su domaće prehrambene industrije posljednjih godina odustale od sajmova (ili idu samostalno na neka tržišta), no ako će ovo biti nacionalna izložba onda trebamo imati na štandu sve najbolje iz Hrvatske. A berlinski Zeleni tjedan zaslužuje da barem jednom vidi što to Hrvatska ima (doduše možda skromno u odnosu na druge države, ali ipak ima).

Ove se godine na Zelenom tjednu predstavlja nevjerojatnih 1700 izlagača iz čak 68 zemalja svijeta, a na sajam se vratila i Rusija, koje zbog sankcija nije bilo nekoliko godina. I oni su shvatili da je Zeleni tjedan neizostavn u promociji hrane neke zemlje.  Sajam će obići čak 400.000 posjetitelja. Kada se prođe kroz preko 20 paviljona sajma, tek tada čovjek shvati kakve sve hrane na svijetu ima, te koliko su neke zemlje u proizvodnji jake. Primjerice, na samo par koraka od Hrvatske je štand Maroka koji je raskošan u svom predstavljanju maslinovih ulja, ali i voća i povrća… Nedaleko od nas su i Mađari sa svim svojim salamama, sirevima paprikama.. Uglavnom, nema hrane koja se ne može vidjeti, a i kušati, doduše za 2, 3 ili 6 eura, koliko stoje mali sitni norveški riblji sendviči. 

Svjetska manifestacija
Međunarodni Zeleni tjedan u Berlinu je među najdugovječnijim trgovačkim sajmovima u gradu kao i jedan od najpoznatijih događaja u cijeloj Njemačkoj. Održava se već 91 godinu zaredom, a u 2018. je otvorio svoja vrata 82. put. Originalna tržnica lokalnih proizvoda, narasla je u najveći svjetski potrošački show za poljoprivredu, hranu i hortikulturu.

Od 1926. godine gotovo 87.000 izlagača iz 128 zemalja predstavilo je široki spektar proizvoda iz cijelog svijeta za 32,4 milijuna posjetitelja trgovaca i opće publike.  Zeleni je tjedan krenuo slučajno. Sve je započelo u dane kada su poljoprivrednici bili prepoznatljivi po svojim kaputima. Jedan tjedan svake godine na kraju 19. stoljeća, kada je udruženje poljoprivrednika poznato pod imenom Deutsche Landwirtschafts-Gessellschaft (DLG) održavalo svoju zimsku konferenciju u Berlinu, bili su prepoznati po svojim dugim zelenim kaputima koje je bilo uobičajeno vidjeti u gradu. U sklopu toga održavala se obrtnička trgovina i prodaja industrije potrošačke robe i proizvoda za poljoprivredni sektor u okolnim ulicama.

Ova forma putujućeg trgovanja postepeno je postala organiziranija, pa je na kraju poljoprivrednik Hans-Jürgen von Hake predložio Berlinskom turističkom uredu da 1926. konferenciju prati poljoprivredna izložba na ulici Kaiserdamm. To je bio početak Zelenog tjedna, ime koje su mu očito dali novinari. Od tada, do danas izrastao je u svjetsku manifestaciju. Koliko važnu govori i to da je samo na ministarskoj konferenciji u subotu bilo više od 70 ministara poljoprivrede iz cijeloga svijeta.