Statistiku koja će pri današnjoj objavi Ministarstva turizma pokazati da je 2017. godina bila iznimno uspješna kad je u pitanju turistički promet industrija će ove jeseni pokušati iskoristiti kako bi uvjerila Vladu u korist poreznog rasterećenja turizma i ugostiteljstva. Udruge i komore koje okupljaju pružatelje turističkih usluga, od HGK do HUP-a pomno prikupljaju podatke i analize kako bi dokazali koliko se povlaštena i snižena stopa PDV-a u predhodnom razdoblju svima isplatila. U sljedećem koraku tek će se pokazati što je poduzetnicima u u ovoj godini ugostiteljstvu donio gotovo dvostruko veći PDV, i jesu li olakšanja na drugim poreznim stavkama mogle ublažiti eventualnu štetu o kojoj se na veliko priča.

Da je šteta od vazda prisutne fiskalne nesigurnosti već nastala, pokazala je i jučerašnja objava Valamara, najveće turističke kompanije koja zbog Vladine porene politike do daljnjeg odustaje od svojih planiranih ulaganja u Poreču.

Poticanje poduzetništva

Kako bi potaknula poduzetništvo, rast zaposlenosti i kvalitete u ugostiteljskom sektoru te turizmu, Vlada Zorana Milanovića početkom 2013. snizila je stopu PDV-a na usluge pripremanja hrane i pića s tadašnjih 23 na 10 posto, koliko je iznosila povlaštena stopa, izjednačivši ugostiteljstvo sa smještajem.

U Strategiji turizma do 2020. godine najavili su dodatno snižavanje povlaštene stope u turizmu, s istim ciljem. Vodili su se iskustvom ostalih uspješnih turističkih zemalja Mediterana, uz nešto malo projekcija da potkrijepe odluku.

Iako porezna politika nije jedini pokretač poduzetništva, javno dostupni podaci pokazuju da je ugostiteljstvo procvalo u te tri godine od početka uvođenja povlaštene stope PDV-a u ugostiteljstvu.

U djelatnostima smještaja i pripremanja hrane, koje se često isprepliću kod istih poduzetnika, prihod od 14 milijardi kuna kuna u 2011. i 2012. godini došao je na 21 milijardu u 2015. godini, od 2014. do 2015. godine dobit poduzetnicima porasla je za 30 posto omogućivši dodatna ulaganja. Broj poduzetnika u pet godina porastao je s 5,7 tisuća na 8,3 tisuće, broj zaposlenih s 45 tisuća na 57 tisuća.

Rast dobiti – i ulaganja

Dobit i iznosi poreza na dobit su se povećali za 4 puta u dvije godine, odnosno udvostručivali u svakoj godini. Od 2014. do 2015. uplaćeni porez na dobit porastao je za skoro 20 posto – u 2015. godini poslovni subjekti unutar djelatnosti uplatili su ukupno 222 milijuna kuna poreza na dobit.

Ulaganja su od 2013. do 2015. porasla za 14 posto, u 2016. je taj postotak dotatno porastao, dijelom i zbog izlaska iz krize, no u industriji tvrde da je porezna politika tome značajno doprinijela.

Uskoro će izaći analize o učinku porasta stope PDV-a na ugostiteljski segment turizma, a to je značajna karika za kvalitetu, brendiranje destinacije, cjenovno pozicioniranje. U tim analizama najvjerojatnije ćemo vidjeti pad ključnih troškovnih kategorija, orijentaciju na manje kvalitetne i jeftinije sirovine te smanjenje plaća. Jeftinija sirovina znači rast uvoza, jer su domaći proizvodi općenito više kvalitete i cijene u odnosu na većinu konkurencije iz uvoza.

A što radi konkurencija?

U Madžarskoj je u tijeku smanjenje stopa PDV na restorane (izuzev alkohola) sa 27% na 18%, a početkom 2018. ide na 5%. Crna Gora od 2017. godine uvela je smanjenu stopu PDV na ugostiteljske usluge od 7% u hotelima više kategorijejosti).

Mediteranske članice EU već imaju snižene stope PDV-a na hotelski smještaj i ugostiteljstvo u iznosu od 9 do 10%, pri čemu nema razlike između stopa na smještaj i ugostiteljstvo, a jedine su iznimke Slovenija i Grčka. Slovenija ima opću stopu PDV-a od 22%, za smještaj se primjenjuje ona 9,5%, a u ugostiteljstvu su različite stope na hranu (9,5%) i piće (22%).