Indija je svim startupima, novim tvrtkama koje se temelje na inovacijama, istraživanju i razvoju i novim tehnologijama, a koje će se na njenom teritoriju osnovati u idućih pet godina poklonila trogodišnji porezni praznik. Sve dok im prihod ne preraste milijun kuna startupi u Indiji neće plaćati porez državi. Rumunjska svim IT tvrtkama koje imaju izvoz po zaposlenom veći od 10 tisuća eura daje porezno rasterećenje za IT stručnjake. Velika Britanija, Francuska, Kanada i niz drugih država natjeću se poreznim olakšicama za tvrtke koje proizvode računalne igre.

Zaboravili na IT
U svim tim državama kada se razgovaralo o porezima gledala se šira slika. Kauffman Foundation, najveća američka zaklada posvećena poduzetništvu dokazala je da startupi u krizi otvaraju najviše novih radnih mjesta i u Indiji su to prepoznali. U okrilju IT industrije razvilo se niz najbržerastućih industrija na svijetu, a najteže je za razvoj tih industrija pronaći IT stručnjake, i Rumunji su to prepoznali.

Računalne igre danas su stvorile jednu od najvećih industrija na svijetu, bogatiju i unosniju od Hollywooda i to su Velika Britanija, Francuska i Kanada prepoznale. A što je od toga u najavljenoj poreznoj reformi prepoznala Hrvatska? Kad smo u HUP-ovom ICT ogranku pitali kako će predložena porezna reforma pomoći hrvatskim IT tvrtkama da zadrže IT stručnjake i time zaustaviti jedan od najbolnijih problema novog vala iseljavanja iz Hrvatske, kao odgovor smo dobili da neće odmoći, a možda i pomogne.

Tragična situacija 
Imate li u vidu da će ove godine iz Hrvatske otići rekordnih 4000 IT stručnjaka, a to je više nego će ih sve obrazovne institucije u Hrvatskoj zajedno izbaciti na tržište, postaje jasno da nastavak iseljavanja za mnoge IT tvrtke u Hrvatskoj znači ili gašenje ili preseljenje u inozemstvo u potrazi za radnom snagom ili otvaranje podružnica u inozemstvu gdje će zapošljavati stručnjake. Zapanjujuće je stoga da se IT poduzetnici osjećaju toliko nemoćno da je jedino što mogu slegnuti ramenima i očekivati bolja vremena, i to u trenutku dok se raspravlja o poreznoj reformi koja bi navodno upravo njima trebala pomoći.

Pitali smo u HUP ICT-u i vide li u predloženoj poreznoj reformi mogućnost jačanja hrvatskog IT izvoza. Odgovor je opet bilo slijeganje ramenima i objašnjavanje da predložene mjere neće odmoći, a možda i pomognu. Da nije tragično bilo bi smiješno.
Softver i IT usluge najperspektivniji su hrvatski izvozni proizvodi. Lani je njihov izvoz skočio za 31 posto što je najveći rast izvoza među svim granama hrvatskog gospodarstva. No, upravo oni poduzetnici, koji su stvorili zamašnjak za rast hrvatskog gospodarstva, dakle oni koji bi nas iz uvozne mogli pomaknuti prema izvoznoj ekonomiji, oni u predloženoj poreznoj reformi ne vide ništa što bi im išlo na ruku. I da se razumijemo, nisu jedini. Slično mišljenje možete dobiti od niza članova CISEx-a, udruženja koje okuplja hrvatske softverske izvoznike.

Na popravni ispit
Ministar financija Zdravko Marić nije da ne razumije ovakve argumente. Na 15. stranici svoje prezentacije "Reforma poreznog sustava" navodi da u slučaju PDV-a želi porezni teret prebaciti na turiste (nerezidente). Marić tako piše: "U sadašnjem sustavu na 100 kuna izdataka za osobnu potrošnju nerezidenti plaćaju 15,45 kuna, a građani RH od 15,70 do 16,58 kuna PDV-a", a to bi se trebalo obrnuti.

Stoga s pravom treba postaviti pitanje kako to da Marić istu tu logiku ne primjenjuje na protežiranje hrvatskog IT-a, ali i druge četiri hrvatske pokretačke strateške industrije kad dođe do krojenja novih poreznih pravila? Zar nije logično da se poreznog tereta rasterete one industrije od kojih se očekuje da budu strateške i pokretači cijelog gospodarstva? HUP ICT, CISEx i druge organizacije koje okupljaju IT tvrtke već pokušavaju predložiti vatrogasne mjere u slučaju da ovakva porezna reforma prođe. No, zapravo, u ovom obliku, ne bi uopće trebala proći.