Oko uvoza mesa iz cijelog svijeta u Hrvatsku manje više sve se već zna. Znamo da smo drastično uništili stočni fond, pa onda posegnuli za otvorenim tržištem s kojeg smo uvozili meso svakojake kvalitete, te u međuvremenu postali, primjerice najveći uvoznici svinjskog mesa od svih zemalja EU.  O tome su mediji pisali, vodile su se rasprave, okrugli stolovi, konferencije, pa je u jednom trenutku i aktualni ministar krenuo u žestoku kontrolu na tržištu.

Pa čak i zaprijetio EU kako ćemo tražiti da naši inspektori idu u poljske mesne industrije, kontrolirati kako i što to oni proizvode i šalju na naše tržište. Dok je samo meso dolazilo na naše tržište, domaća mesna industrija nekako se uspijevala nositi s konkurencijom – imala je svoje brendove i uspijevala držati tempo sa stranim kompanijama u borbi za potrošača, a posebno smo bili ponosni na sektor peradarstva koji je bio najotporniji.

Nismo se snašli na tržištu EU 
No, kako odmiče vrijeme, a strani trgovački lanci postaju dominantni na domaćem tržištu, te kupovna moć očito postaje sve manja i ova industrija polako posustaju i gubi bitku sa stranom uvoznom robom. A to najbolje pokazuju podaci.  Tako je primjerice 2012. godine hrvatska mesna industrija izvozila 15.590 tona različitih mesnih proizvoda, dok je uvoz bio 12.442 tona i imali smo pozitivni trgovinsku bilancu kod ovih proizvoda.

Samo šest godina kasnije, podaci govore da je uvoz različitih mesnih proizvoda narastao na gotovo 24.000 tona, a izvoz je povećan skromnih 2000 tona. Izgubili smo tržište Cefte, a nismo se baš snašli niti na, kako smo se hvalili, otvorenom tržištu EU od 500 milijuna novih potrošača. Ali se zato tržište EU itekako snašlo na našim policama. Najbolje to pokazuju podaci koje je Poslovni dnevnik objavio jučer o uvozu hrenovki iz Italije. 

Naime, talijanski izvoza polutrajnih kobasica na intra tržište EU, koji se najvećim dijelom odnosi na proizvode od mesa peradi i mortadele, iznosio je u prošloj godini oko 28.000 tona po prosječnoj izvoznoj cijeni od 4,29 eura/kg. Frapantan je statistički podatak da je malo tržište Hrvatske prva izvozna destinacija talijanskim prerađivačima mesa peradi i prema njihovoj statistici ukupan izvoz u Hrvatskoj iznosio je nevjerojatnih 5737 tona po prosječnoj izvoznoj cijeni od 1,72 eura što je najniža izvozna cijena u odnosu na sve ostale članice EU.

Analiza Croatiastočara pokazala je kako je hrvatsko tržište zbog slabe kupovne moći očito postalo dominantno za talijansku mesnu industriju, a uvoz inače svih vrsta mesnih proizvoda u Hrvatsku od ulaska u EU drastično je narastao i već sada pokriva više od tri mjeseca ukupne proizvodnje svih mesnih industrija u Hrvatskoj. U prošloj godini ukupni uvoz u Hrvatsku ovih proizvoda bio je blizu 9000 tona, a proizvodi od mesa peradi najvećim su dijelom iz Italije, Slovenije, Mađarske i Slovačke i dr. U tih oko 9000 tona, prema istraživanju Nilsena maksimalno je 500 tona mortadela, a sve ostalo su proizvodi od mesa peradi najvećim dijelom hrenovke.

Slabiji financijski rezultati
Ono što posebno zabrinjava je što kupujemo sve jeftinije proizvode. U udjelu pojedinih grupa mesnih proizvoda, kako i količinski tako i vrijednosno, vidljiva je značajna disproporcija u prodaji kod grupa polutrajnih i trajnih kobasica te ostalih mesnih proizvoda u odnosu na ostale članice EU. Vrijednosni udio polutrajnih i trajnih kobasica u Hrvatskoj sudjeluje s oko 58% dok ostali mesni proizvodi (oni više dodane vrijednosti i više cijene) čine oko 19%, za razliku od ostalih članica EU gdje je udio polutrajnih i trajnih kobasica u prodaji iznosio 34% a grupe ostalih mesnih proizvoda 41%.

Prosječna prodajna cijena polutrajnih i trajnih kobasica koja ima najveći vrijednosni udio za 8% je manja u odnosu na prosječnu EU cijenu. Svi ovi negativni trendovi na tržištu uvjetovali su značajno smanjenje financijskih rezultata hrvatske industrije mesa koja je u 2017. godini ostvarila gubitak od oko 84 milijuna kuna te negativni EBITDA od čak 28 milijuna kuna.  S razine hrvatske industrije mesa, njihovog udruženja, kao i udruženja poljoprivrednika već se nekoliko godina šalju apeli i molbe da Vlada treba napraviti ozbiljnu strategiju kako obnoviti stočni fond, revitalizirati stočarstvo i potaknuti domaću proizvodnju mesa, no svi zahtjevi očito nisu stigli do ušiju onih koji bi ove podatke trebali shvatiti ozbiljno.

Bez kontrole za Advent 
Ono što zabrinjava je to što se u Hrvatskoj sve više priča o novcu koji dolaze iz EU, hvalimo se otvaranjem natječaja za različite mjere, alokacijama sredstava, kao da je to nešto što će ispraviti sve devijacije koje su godinama utjecale na ove negativne trendove. Rijetko se tko od nadležnih, posebice u Vladi, želi suočiti sa zastrašujućim podacima o padu proizvodnje, rastu uvoza, cijenama po kojima različite robe dolaze na naše police (a ako je nešto jako jako jeftino, onda je pitanje i kakve je to kvalitete).

Svi znamo da je na drastičan uvoz hrenovki iz Italije utjecao jedan bivši hrvatski nogometni reprezentativac koji je od toga napravio dobar biznis. Talijani su očito vidjeli da je Hrvatima manje bitno što jedu, a važnije im je da je to što jeftinije, pa su eto napravili odličan posao. Zato su u cijene po kojima uvoze hrenovke i druge trajne i polutrajne kobasice najniže od svih tržišta EU.

A kada bi Hrvatska bila uređena i koliko toliko organizirana država onda bi svi nadležni već danas trebali započeti pripreme da naprave kontrole kakve ćemo to kobasice, debrecinke, hrenovke i druge slične proizvode jesti na primjerice predstojećim Advent manifestacijama. Bojim se da ono što se prodaje na silnim štandovima baš nitko ne kontrolira, niti se zna odakle dolaze, ali bi možda nakon što netko pročita ove naše opasne brojke institucije možda mogle početi djelovati. Ili ipak ne.