Jedino veliko iznenađenje kod odluke Ustavnog suda u slučaju Dalekovoda jest brzina kojom je ona donesena. Sve ostalo zapravo je očekivano. Da nije sve pravno tako čisto i jasno, ne bi ni suci mogli tako brzo reagirati. Sudac Mislav Kolakušić svojim odbijanjem vođenja tog postupka izvisio je po mišljenju ustavnih sudaca, no ostaje ono što je najbitnije: odluka Ustavnog suda nadrasta sam slučaj zastoja Dalekovoda.
Cijeli niz pozitivnih očekivanja stvoren je u privredi, kao da je pušten duh iz boce koji se neće moći vratiti nazad. Slobodno se može reći da u odluku ustavnih sudaca kao u glavnu uzdanicu sad nade polažu i sve ostale predstečajne tvrtke čija nagodba tek slijedi. Računa se da ona predstavlja zeleno svjetlo za njihove nagodbe na sudu. Činjenica da je Ustavni sud pomaknuo postupak Dalekovoda iz režima zastoja stvorila je pravu erupciju optimizma da Linićev zakon neće doći u pitanje, a zajedno s njime i njihove legalne nagodbe. Ključni argument svojevrsna je računica da su ustavni suci znali što rade, tj. da su pokopali svojevrsni plan za rušenje zakona, što bi dovelo velik broj gospodarskih subjekata u stečaj. Iz toga, pak, proizlaze i nova očekivanja: sad se računa s time da će ustavni suci po pitanju ocjene ustavnosti tog zakona zapravo biti blagi. Drugim riječima, da će na Ustavnom sudu, kad bude davao konačnu ocjenu o predstečajnom zakonu, pasti tek mali broj njegovih odredaba i da sve zajedno na kraju neće poremetiti postupke koji su u tijeku te su postignuti dogovori s vjerovnicima.
Logika gospodarstvenika kaže sljedeće: posve je logično da u ovoj fazi, budući da je riječ o dvama odvojenim predmetima, ustavni suci nemaju konačno mišljenje o samoj ustavnosti, ali je i logično i legitimno razmišljanje da suci imaju neko svoje preliminarno mišljenje, i to iz razloga što je Ustavni sud prve prijedloge dobio još prije pola godine, te što je riječ o velikom zakonu koji se odnosi na velik dio privrede. U suprotnom slučaju, ako Ustavni sud kroz neko vrijeme ipak kaže da je puno toga u zakonu neustavno, onda se može reći da ni puštanje Dalekovoda da ide dalje više ne bi bilo primjereno. A to bi otvorilo niz škaljivih pitanja.
Kako je na tisuće predstečajnih subjekata, nije za podcijenjivati stvorena očekivanja. Kao neka vrste aduta za takav razvoj stvari je i mali manevarski prostor koji Ustavni sud ima da bi u konačnici njegova ocjena ustavnosti pokopala veliki broj odredbi zakona. Kao da je uhvaćen na krivoj nozi, kažu, jer se više neće moći pobjeći od nastale situacije – da je puštanjem Dalekovoda Ustavni sud dao signal gospodarstvenicima i sucima da nastave dalje s primjenom tog zakona. Naime, pokrenuti su postupci po predstečajnom zakonu koji je stupio na snagu 1. listopada 2012., a korekcije su izvršene Vladinom Uredbom uoči zadnjeg Božića. Svi predstečajevi, uostalom kao i Dalekovodov, "voze" po tom režimu, a do odluke postojale su tri grupe tvrtki. One rijetke koje su dobile sudsku nagodbu, veliki broj ih čeka na sudsko ročište, posebno u Zagrebu, a u trećoj grupi zbog zastoja bio je sam Dalekovod. Sada su ista pravila za sve, ali zakonski gledano stvari više nisu ni blizu iste. Vlada je prije ljeta intervenirala u zakon čime je na neki način povukla nekoliko poteza unaprijed, praktički sačuvane su obje zakonske pozicije, ali se partija treba završiti: odlukom Ustavnog suda o zakonu koji će se prestati primjenjivati kad se sa nagodbom ili bez nje završi posljednji slučaj koji je otvoren u starom režimu, što će biti relativno brzo.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Vjerojatno najbolji i najzabavniji komentar odluke Ustavnog suda objavljen je na politika.com pod nazim Ustavnosudski poučak,
U parničnom postupku SUD odlučuje u granicama zahtjeva koji su postavljeni. SUDAC, argumento a contrario, može kako oće.
SUD ne može odbiti odlučivati o zahtjevu za koji je nadležan. SUDAC, bit će, može.
SUD o odlučuje o tužbenom zahtjevu na temelju bla, bla… Dakle, ako vam je kojim slučajnim slučajem o tužbenom zahtjevu odlučio SUDAC, a ne SUD, predlažem da se hitno obratite Ustavnom sudu da se ta nepravda otkloni.
SUD svakoj stranci mora dati mogućnost da se izjasni o navodima druge strane. Ako vam je takvu mogućnost dao tek tamo neki zaposlenik suda, neki sudac ili božemprosti sudski savjetnik, preporučam da odete na Ustavni SUD i potražite pravdu.
Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje SUD. Prema tome, sudac jednom kada provede dokaze u postupku treba otići SUDU da ovaj odluči što će uzeti kao dokazano.
Stranke i umješači dužni su pred SUDOM govoriti istinu i savjesno se koristiti svojim pravima. Dakle, bitno da ne zloupotrebljavate prava i ne lažete na hodniku ako je tamo slučajno predsjednik suda. Zato, osim ako baš imate nesreću da je Vaš predmet dan u rad predsjedniku suda, kad dođete pred tamo nekog suca slobodno zloupotrebljavajte prava, lažite i inače činite ono što Vaša mama ne bi.
SUD je dužan postupak provesti bez odugovlačenja. Prema tome, ne krivite suca kojem je Vaš predmet dan u rad nego se obratite na pravu adresu.
Ako zloupotrebljavate prava u postupku, može Vas kazniti SUD. Prema tome, ako Vam je neki sudac uzeo pare jer ste bili zločesti, obratite se Ustavnom sudu da Vam vrati novce. Trebao je sudac nazvati SUD da Vas kazni.
Ako se iz neznanja pred sucem ne koristite pravima koja Vam pripadaju, samo čekajte, doći će SUD i upozoriti Vas na parnične radnje koje možete poduzeti.
Ako je sudac odlučio o prethodnom pitanju, desilo se zlo; na to je ovlašten SUD.
Ako slučajno sudac donese rješenje u kojem utvrđuje da sud nije nadležan, ritualno spalite taj papir i nastavite slati podneske tome sudu. Naime, nenadležnim se može proglasiti SUD.
Neću nastavljati sa ovim pregledom Zakona o parničnom postupku jer vjerujem da je poanta i više nego jasna. Ako ćemo se praviti da je sud sud, a sudac sudac i tako tumačiti zakone, onda će preko noći Ustavni sud imati jako, jako puno posla.
Naime, vodeći se odredbama koje su gore navedene i ostalim odredbama iz ZPP samo je prošlih godina riješeno više od 140 000 predmeta, pri čemu su redovno postupali suci, a ne sudovi pa je na taj način svake godine u ugrubo 140 000 parničnih (samo parničnih!) postupaka došlo do povrede ustavnih prava građana koji imaju pravo da o njihovim pravima i obvezama odluči sud, a ne tamo neki sudac.
Kako odluke suda valja poštivati, ja predlažem da poštujemo i ovu, i to iako nam onda ne preostaje ništa drugo nego da zaključimo da je svaki pojedini predmet u kojemu nije postupao predsjednik suda povreda ustavnih prava građana. Stvarno, moram priznati da mi nije bilo ni na kraj pameti da Ustavni sud ima toliko muda. Iako se ne slažem, kapa dolje za hrabrost jer stvarno treba imati hrabrosti i priznati problem koji postoji otkad je države i na takav izravan način priznati da je stotinama tisuća građana povrijeđeno jedno od njihovih osnovnih ustavnih prava – da o njihovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela odluči – SUD.
…od obične asistentice postala ustavna sutkinja – komentirao je danas ministar Željko Jovanović
pravi se našao komentirati [emo_palacd]
"Pojedini članovi Ustavnog suda, prije nego što su političkim trgovinama ispod stola postali ustavni suci, sudnicu su vidjeli samo u američkim filmovima, a za samu Jasnu Omejec se mijenjao i Zakon o ustavnom sudu kako bi s 37 godina od obične asistentice postala ustavna sutkinja – komentirao je danas ministar Željko Jovanović."
Jasnu Omejec je za sutkinju ustavnog suda izabrao Sabor, isti onaj koji je potvrdio i Jovanovica za ministra skolstva.
Da se kojim slucajem na funkciju biraju neposredno Zeljko Jovanovic ne bi sakupio 10% glasova, a Omejec bi mozda cak i prosla.
Ne samo da izgleda, nego neki to znaju odavno. Jedan vrlo recentni primjer:
“Pojedini članovi Ustavnog suda, prije nego što su političkim trgovinama ispod stola postali ustavni suci, sudnicu su vidjeli samo u američkim filmovima, a za samu Jasnu Omejec se mijenjao i Zakon o ustavnom sudu kako bi s 37 godina od obične asistentice postala ustavna sutkinja – komentirao je danas ministar Željko Jovanović.”
Izgleda da ce jos jako puno vremena morati proteci prije nego budete sposobni vidjeti stvari onakvima kakve jesu a ne onakvima kakve zelite da budu…
Uključite se u raspravu