Kako je krenulo s Falconom Heavyjem u idućih pet do deset godina i Croatia Airlines će, uz barem jedno presjedanje, moći na svojim internetskim stranicama ponuditi povratnu kartu za let u svemir. Direktnih letova u svemir iz turističkog bisera, Hrvatske, koja se nada ostati turistička velesila i koja na tome gradi svoje gospodarstvo, neće biti.

Upalite lampice
Švicarski S3, koji je to planirao raditi iz Udbine, lani je bankrotirao, a u Hrvatskoj nema providnosti da se tamošnji aerodrom, i to u srcu siromašne i od mladih opustošene Like, ponudi investitorima za svemirske projekte, razvoj i testiranja dronova i slične komercijalne pothvate. Dovoljno se podsjetiti da su Švicarci, kad su predstavljali svoje planove, aerodrom u Udbini hvalili kao idealnu lokaciju za svemirsku luku baš zato što je aerodrom zapušten i zaboravljen.

Iznad tog aerodroma, naime, nema zračnih koridora pa je nebo "čisto" za non-stop polijetanja i slijetanja ravno prema svemiru. Kao što je Nikola Tesla shvatio prije više od stoljeća, ako ne možeš u Hrvatskoj, možeš u SAD-u. Tako će već od ove godine komercijalne letove u svemir nudit će američki SpaceX. Svemirska prijevoznička tvrtka Elona Muska planira u travnju testirati, a u kolovozu i provesti prvi let iz SAD-a do Međunarodne svemirske postaje (ISS).

SpaceX ugovorio je s NASA-om da umjesto preko Rusije šalje astronaute uvis izravno iz SAD-a. Postoji tu politički, geo-strateški moment, jer od 2011. godine NASA je astronaute u svemir slala jedino iz Rusije zbog čega je i pokrenula novu svemirsku utrku kojoj se priključio i SpaceX, ali za razvoj svemirskih putovanja i općenito svemirske industrije, mnogo je zanimljiviji moment po kojem će cijena leta po astronautu time pasti s 81 na 58 milijuna dolara po putniku.

Zakazana polijetanja
Teško je zamisliti kakvu bi to Croatia Airlines ponudio avio kartu po cijeni od 5800 dolara, a kamo li za spomenutih 58 milijuna. Tim više kad znate da će četiri do pet putnika u SpaceX-u američkoj kompaniji donijeti isti prihod što ga je Croatia Airlines ostvarila u cijeloj 2016. godini. Nije ovo dokaz da CA radi loše već pokazatelj koliko su poslovni apetiti u Hrvatskoj mali, a pogledi uski.

Spektakularno polijetanje Falcona Heavyja trebao bi upaliti lampice onih koji se pitaju s kakvom će se konkurencijom hrvatski turizam suočiti u idućih desetak godina. Trebao bi također upaliti lampice onih koji se pitaju tko bi sve mogao zaraditi na takvoj novoj industriji.  Idući plan SpaceX-a je prije novogodišnjih blagdana poslati dvoje turista na panoramski let oko Mjeseca. Već sada tvrdi da Falcon Heavy može bez problema doći do Plutona tako da se put do Mjeseca i nazad čini kao jednostavan izlet. Drugim riječima, novi turizam, koji bi svoju komercijalizaciju trebao doživjeti u idućih deset godina do te razine da ćete kartu za put u svemir sasvim sigurno moći kupiti i preko internetskih stranica Croatia Airlinesa, već će ove godine postati realnost.

I nije SpaceX jedini koji se bacio u svemirsku industriju za koju Bank of America Merrill Lynch očekuje da će u idućih trideset godina generirati promet od 2700 milijardi dolara. Tako će do kraja godine za NASA-u astronaute početi prevoziti i Boeing. Testni let planiran je za kolovoz, a prva posada poletjet će u studenom. Krajem ožujka će se zaključiti natječaj za Google Lunar X Prize kojem je cilj poslati prvu privatnu ekspediciju na Mjesec. U igri je pet natjecatelja: američki Moon Express, izraelski SpaceIL, inidijski Team Indus, japanski Hakuto i međunarodni tim Synergy Moon.

Globalni trend
U Europi pak, kompanije potpomognute Europskom svemirskom agencijom (ESA), već sad su razvile svemirsku industriju vrijednu gotovo pet milijardi eura godišnje. Izlazak Velike Britanije iz EU mogao bi se odraziti i na mogućnost britanskih tvrtki da pristupe izdašnom ESA-inom budžetu. Hrvatska se za to počela pripremati lani kad je formalno otvorila pregovore o pristupanju ESA-i.

No, ne treba zaboraviti da je SpaceX ništa drugo do startup, samo svemirskih proporcija. Istraživanje koje je objavila investicijska kuća Space Angels ukazuje da se lani u svemirsku industriju, i to od privatnih investitora, ulilo 3,9 milijardi dolara investicija. Lani je zabilježeno 120 VC investitora koji su ciljali tu industriju i ta se brojka učetverostručila od 2014. godine. Najčešće objašnjenje bilo je u značajnom porastu komercijalnih letova u svemir. Na 51 lansiranje koje su financirale države došlo je njih 37, koji su bili komercijalni. Krivo bi bilo misliti da su samo Amerikanci i Europljani jedini koji razvijaju svoju svemirsku industriju. SAD je od početka godine imao pet uspješnih lansiranja u svemir, a EU jedno neuspješno.

Za to vrijeme Kina je imala šest uspješnih, Japan dva uspješna, a Indija, Rusija i Novi Zeland po jedno uspješno lansiranje u svemir.  Hrvatske nema na popisu, a prava je šteta što je, izgleda, neće ni biti. Pored žilavih tvrtki, kao što je zagrebački Amphinicy, znanstvenika i tvrtki okupljenih u Adriatic Aerospace Association te potentne kapitalne infrastrukture poput aerodroma u Udbini, kao i prilike koju to nosi turizmu i drugim granama gospodarstva, to je prava šteta.