Fed je u prosincu nastavio sa svojom politikom umjerenog podizanja kamatnih stopa, podigavši bazični kamatnjak za 25 baznih bodova. Medijalna projekcija članova FOMC-a pritom je tek neznatno ublažena, iako su tržišta očekivala značajniju naznaku usporavanja tempa podizanja kamatnjaka. Prije svega, očekivalo se da bi Fed mogao malo više popustiti stisak zbog pojačane volatilnosti na dioničkim tržištima i produljene nesigurnosti vezane uz trgovinske sukobe između SAD-a i Kine, te sve očiglednijeg usporavanja rasta na globalnoj razini. Dodatnu neizvjesnost, uzrokovali su i kontinuirani politički pritisci od strane predsjednika Trumpa koji je već u nekoliko navrata, u svom karakterističnom stilu, prilično oštro kritizirao Fed. 

Prijetnje smjenom
Osim što je njihovu monetarnu politiku proglasio glavnim neprijateljem američke ekonomije, otvoreno je požalio zbog svoje odluke o imenovanju Powella na čelnu poziciju, te prijetio njegovom smjenom. Pritom očigledno nije svjestan da odluku o podizanju kamatnih stopa zapravo ne donosi sam Powell, nego je ona rezultat konsenzusa članova tzv. FOMC odbora, koji su sudeći prema zadnjoj objavi, još uvijek jednoglasni oko nastavka podizanja referentnih stopa. 

Medijalna projekcija ukazuje da u ovoj godini možemo očekivati još dva podizanja kamatnjaka, te jedno tijekom 2020. godine. Bilješke sa zadnjeg sastanka FOMC-a ipak otkrivaju suptilnu promjenu u smjernicama buduće monetarne politike. U tom smislu naglasak je stavljen na strpljenje, pri čemu su u Fedu svjesni da im trenutne ekonomske okolnosti dopuštaju da mirno sagledaju širu sliku prije donošenja daljnjih odluka o povećanju kamatnih stopa. 

Također, daje se naslutiti da je prostor za buduće podizanje kamatnjaka nešto sužen jer većina članova odbora smatra kako su kamatne stope već nadomak željene normale. Smjer buduće monetarne politike svakako nije fiksan. Ključ cijele priče krije se u ekonomskim podacima koji su još uvijek izuzetno dobri. 

I dalje solidan rast SAD-a
Tako su očekivanja za rast američkog gospodarstva u prošloj godini zadržana na 3%, dok se u 2019. predviđa usporavanje, ali na još uvijek visokih 2,3%. Projekcije inflacije za ovu godinu kreću se oko stabilnih 2%, a očekivana stopa nezaposlenosti također bi se trebala zadržati na rekordno niskim razinama oko 3,5%. Obzirom na solidne podatke možemo zaključiti da će se ciklus podizanja stopa nastaviti, dok stabilna inflacija omogućava dovoljno vremena i manevarskog prostora za procjenu potencijalnog utjecaja sporijeg rasta i strožih financijskih uvjeta na stanje ekonomije.

S druge strane, ECB nastavlja sa svojom ekspanzivnom monetarnom politikom. Iako je program otkupa državnih obveznica formalno okončan u prosincu, u Središnjoj su banci jasno dali do znanja da će nastaviti s ulaganjem dospjelih sredstava. Iako prema nekim izjavama članova ECB-a ne treba isključiti mogućnost podizanja kamata tijekom ove godine, šanse za takav razvoj događaja su prilično male i očekuje se da će prvo podizanje kamatnih stopa uslijediti tek negdje početkom 2020. godine.  

Usporavanje Njemačke
Naravno, poput svojih američkih kolega i u ECB-u će prije svega pomno pratiti nadolazeće ekonomske podatke, a svi trenutni pokazatelji nam govore da gospodarstvo eurozone usporava. Primjerice, Njemačka kao najveća ekonomija eurozone u 2018. godini očekuje rast BDP-a oko 1,5% (u odnosu na 2,2% prethodne godine), te usporavanje prema 1,2% u 2019.  Slična je situacija u Francuskoj, dok se prognoze za Italiju kreću oko 1%.

Dodatno, Italija kao i većina južnih ekonomija eurozone ima problema s visinom zaduženosti te bi podizanje kamatnih stopa neminovno samo pogoršalo cijelu sliku. Osim slabijih ekonomskih izgleda, stopa inflacije još uvijek se nalazi daleko ispod željene razine od 2% te kao takva ostaje jedan od glavnih faktora za nastavak ekspanzivne monetarne politike i u ovoj godini.