Globalno gospodarstvo podvrgnuto je dalekosežnoj preobrazbi. Promjene su potaknute preokretima po pitanju stanovništva zemalja, produktivnosti, bogatstva, moći i ambicija, a ubrzane su potezima američkog predsjednika Donalda Trumpa usmjerenima na preoblikovanje struktura lanaca opskrbe, izmjene prekograničnih ulagačkih inicijativa i ograničavanje prekograničnog kretanja ljudi i tehnologija.

Tenzije koje nastaju uslijed tih promjena u najvećoj se mjeri očituju u eskalaciji trgovinskih sporova. Usprkos određenoj dislokaciji u gospodarstvima u nastajanju, do sada je reakcija tržišta na uvođenje carina po principu milo za drago bila samo prigušena. Ulagači vjerojatno samo pretpostavljaju da je sve to samo dio procesa ponovnih pregovora koji će naposljetku dovesti do novih pravila igre u globalnom poslovanju, još povoljnijih za moćne.

Nacionalni prioriteti
No, takve pretpostavke mogu podcijeniti složenost pitanja koja su u igri, počevši s pitanjem od političke važnosti o tome gdje se stvaraju ulaganja i zapošljavanje. Same po sebi, carinske i trgovinske barijere, ako se na njih gleda kao na prijelazne pregovaračke taktike, neće značajno promijeniti globalne obrasce ulaganja ili strukturu globalnih lanaca opskrbe i zapošljavanja. Protekcionisti poput Trumpa tvrde da moć carina i ostalih trgovinskih barijera leži u njihovoj sposobnosti da obuzdaju varanje i parazitizam. Postoji implikacija da takve mjere mogu pomoći u uklanjanju tenzija, neravnoteža i polarizacije koji se obično povezuju s globalizacijom. "Varanje" je, naravno, subjektivni pojam.

Državne subvencije za određene sektore, uključujući preferencijalni tretman poduzeća u državnom vlasništvu, mogu se smatrati varanjem. Isto vrijedi i za potrebu prijenosa tehnologije u zamjenu za pristup tržištu, javnu nabavu koja pogoduje domaćim subjektima, prihvaćanje nesigurnih radnih okruženja i eksploatacijskih praksi rada te manipuliranje deviznim tečajem.

Test za parazitizam sastoji se u utvrđivanju da li neka zemlja, u odnosu na vlastiti kapacitet, u premaloj mjeri pridonosi pružanju globalnih javnih dobara, kao što su obrana i sigurnost, znanstvenim i tehničkim spoznajama, ublažavanju utjecaja klimatskih promjena i apsorpciji izbjeglica. Krivci se biraju ovisno o temi o kojoj je riječ. Hvatanje u koštac s takvim tipovima ponašanja vjerojatno neće eliminirati uvjete koji su doprinijeli ekonomskoj, društvenoj i političkoj polarizaciji.

Naposljetku, arbitraža u radnim sporovima smatra se glavnim pokretačem organizacije globalnih lanaca opskrbe već barem tri desetljeća – uz ubrzanje, naravno, s usponom Kine – sa značajnim distributivnim učincima, kao i utjecajima na zapošljavanje.  Koja je onda prava svrha carina? Trump bi mogao biti zainteresiran samo za ujednačavanje uvjeta te će u tom trenutku prihvatiti ishode na globalnom tržištu. Međutim, vjerojatnije je da je sve to dio njegove strategije s ciljem dobivanja podrške kroz zauzimanje za nacionalne prioritete i suverenitet.

Različita regulacija interneta
Takvi napori tjeraju svijet u smjeru prema fragmentiranijem sustavu. Štoviše, izazovi i bojazni nastali uslijed tehnološkog napretka, osobito u digitalnoj tehnologiji, obzirom na nacionalnu sigurnost i ekonomske performanse također pokreću svijet u smjeru veće fragmentacije. Prije petnaest godina, bilo je malo ljudi koji bi bili predvidjeli da će mega platforme kao što su Google ili Facebook postati ključni akteri na područjima poput prepoznavanja slika, umjetne inteligencije i razvoja autonomnih vozila (uključujući vojna vozila).

Ipak, došlo je upravo do toga. Naime, tvrtka Google trenutačno je pružatelj usluga u sektoru obrane. Obzirom na sigurnosne implikacije takvog razvoja događaja, kao i na niz pitanja poput privatnosti i sigurnosti podataka, socijalne fragmentacije i strane intervencije na izborima, zemlje nisu voljne dopustiti da internet ostane nereguliran. No, one također nisu voljne delegirati regulaciju nekom supranacionalnom tijelu. Posljedično, mnogi uzimaju stvari u vlastite ruke, što dovodi do rastuće divergencije među zemljama po pitanju regulacije interneta. Naklonjenost tih inicijativa pitanju nacionalne sigurnosti odražava se i u nedavnom proširenju djelokruga i ovlasti Odbora za strana ulaganja u SAD-u, odgovornog za revidiranje implikacija stranog vlasništva nad američkim tvrtkama ili poslovanjem po nacionalnu sigurnost. 

Međutim, unatoč tim naporima, ostaje činjenica da se inovacije ne mogu s lakoćom blokirati nacionalnim granicama. Naprotiv, širenje ideja moglo bi doista postati najdosljednijom dimenzijom globalizacije u budućnosti. Dok bi to moglo učiniti planiranje vezano uz nacionalnu sigurnost složenijim, istovremeno predstavlja moćne nove prilike za poslovanje, iako je trgovina suočena s nepovoljnim kretanjima. 

Pokretači rasta
Već smo svjedočili eksploziji inovativnih poslovnih modela temeljenih na digitalnoj tehnologiji, od kojih bi brojni mogli postati moćnim pokretačima inkluzivnog rasta, osobito u gospodarstvima u nastajanju.

Digitalizirani ekosustavi, s otvorenom arhitekturom i niskim barijerama za ulaz, samo su jedan primjer novonastalog modela sa znatnim gospodarskim potencijalom. Postoji još jedna ključna dinamika koja će uobličiti način na koji će se globalno gospodarstvo razvijati u nadolazećim desetljećima, pri čemu se misli na strateško suparništvo između Kine i SAD-a. U ovom trenutku nije moguće s preciznošću reći koji oblik će poprimiti to suparništvo. Međutim, jasno je da će svaki segment globalnog gospodarstva biti zahvaćen mješavinom suradnje i natjecanja koji se pojavljuju.  

© Project Syndicate, 2018.