Lanjski pa ovogodišnji turistički rezultati, te najava još većeg interesa gostiju za Hrvatsku u sljedećoj godini jasno pokazuju da pred sobom imamo val koji bi nas mogao prebaciti na višu razinu turističkog razvoja, među zemlje koje se shvaćaju ozbiljno, ulaze na ljestvice vodećih po investicijama i porastu prihoda. No sad već i optimisti teško mogu vjerovati da ćemo taj val iskoristiti, prije će biti da će nas poklopiti i ostaviti u našoj osrednjosti za koju ćemo onda optužiti hibridne i ostale ratove.

Dobre okolnosti
Nekoliko sunčanih ljeta, ulaganja privatnih lokalnih investitora (vječnih optimista) i velikim dijelom globalna situacija koja nam je maksimalno naklonjena, rezultirali su porastom interesa gostiju za Hrvatsku, te (u manjoj mjeri) i ulagača za Hrvatsku kao destinaciju.  Turistički pad Afrike, potom Grčke, nakon toga Turske, preusmjerili su aktivnost turoperatora u zemlje s većom razinom sigurnosti koje isto imaju sunce i more, prometno su povezane i dostupne, kao što su Španjolska i Hrvatska.

I dalje uglavnom brownfield ulaganja domaćih investitora, koji još uvijek drže najveći broj hrvatskih hotela, uspjela su povećati cijene i prihode te u Hrvatsku dovesti neke nove goste dubljeg džepa, ali i većih očekivanja, kako je pokazala analiza Instituta za turizam Tomas ljeto 2017. To sve naravno nije dovoljno da rast prihoda bude brži od rasta noćenja, što priželjkujemo, jer Hrvatska i dalje nije značajno promijenila strukturu turizma, od smještajnih kapaciteta do dodatne ponude i infrastrukture. 

Nikad veći interes
Da taj rast nije ono čemu smo se nadali jasno pokazuju brojke o prihodima, koji rastu sporije od broja noćenja. Tako smo broj noćenja predviđen Strategijom turizma za 2020. dosegnuli još lani, uz nekoliko milijardi eura zaostatka u predviđenom prihodu.  Pridonio je tome i drugi globalni proces, razvoj online platformi za iznajmljivanje apartmana koji je samo ojačao noseći segment hrvatskog turizma, privatni smještaj koji po svojoj prirodi nosi manji prihod od hotelskog. 

Pa ipak, uz globalno povoljne uvjete financiranja, niske kamatne stope i puno novca koji se vrti u globalnom turizmu, za Hrvatsku su se više nego ikad zainteresirali svjetski ulagači i brendovi. Zanimaju ih sve više Zagreb, Split koji kronično pati od manjka hotela ali obara rekorde u posjećenosti, tradicionalno Dubrovnik, Istra sve manje možda jer već ima najviše hotela. Žele graditi i upravljati gradskim hotelima, ljetnim resortima, zanimaju ih specijalizirani hoteli i turistički proizvodi, imaju novac i želju da ga potroše baš kod nas. Accor već drugu godinu traži prilike u Hrvatskoj, kao i Intercontinental Hotel Group, partnere traže Hard Rock Hoteli koji dolaze na ovogodišnji Rexpo, Four Seasons osim Hvara aktivno traži priliku na jugu, to su samo neki od njih.

Posve smo nespremni 
No svoj veliki turistički val Hrvatska dočekuje posve nespremna, bez elementarnih uvjeta koje može ponuditi svojim ulagačima i budućim partnerima, bilo kakvim ozbiljnim poduzetnicima. Nismo riješili pitanje Zakona o turističkom zemljištu, za što će biti kasno čak i ako se ispune obećanja za 2019. u koja nitko ne vjeruje. Nismo riješili pitanje curenja novca i neučinkovitosti u sustavu turističkih zajednica – bankomata lokalnih šerifa.

Nismo riješili pitanje pomorskog dobra, zakone koji omogućuju razvoj zdravstvenog turizma, ne provodimo ni dokumente i zakone koje imamo. Ništa od navedenog nismo napravili jer se ne želimo odreći temeljnih hrvatskih "vrijednosti" – klijentelizma, uhljebništva, netransparentnosti, korupcije. A i neznanja i taštine bez pokrića, pokazalo se, kad potpredsjednica Vlade tvrdi da su porezna rasterećenja državna potpora, a porezna uprava krije podatke o prihodima od PDV-a da ne bi otkrila rupu u poreznoj "reformi" kojoj su doskočili ugostitelji.

Svojim ulagačima stoga nudimo isto samo sunce i more, uz uvijek jednaku neizvjesnost, nepostojanost, neozbiljnost, birokraciju i nered na svim razinama. Zato uistinu možemo privući samo one "ulagače" koji njeguju iste te hrvatske vrijednosti, dok projekti stoje, a ljudi iseljavaju. Dok mi vodimo hibridne ratove sami protiv sebe i svoje djece, na naš val zajahat će netko drugi.