Jedna od deset najvećih hrvatskih softverskih tvrtki Sedam IT, jedna od četiri najveće banke u Hrvatskoj Erste banka, jedan od dva najveća telekom operatera na domaćem tržištu A1 Hrvatska i najveći sistemski integrator u Hrvatskoj, Combis u sastavu grupe Hrvatski telekom, u svoje su poslovanje integrirali principe rada koje su donijeli startupi. Takvih će primjera u ovoj godini biti sve više. Naime, menadžeri su u posljednje vrijeme iznimno zainteresirani za nove tehnološke tvrtke. Razloga za to sve je više.

Prije godinu i pol 500Startups objavio je izvještaj “Unlocking Innovation” u kojem je naveo da gotovo sve velike kompanije surađuju sa startupima na tržištu, tzv. vanjskim startupima, zato što žele pristup njihovoj tehnologiji (93 posto). Nešto manje od polovice kompanija (46 posto) želi ujedno pristup talentima koji rade u startupima, a podjednak broj kompanija (45 posto) želi startupe jer su im praktični za prikupljanje podataka o tržištu.

Zatim je Anne Marie Knott u suradnji s američkim National Science Foundationom napravila istraživanje koje je pokazalo da su kompanije u SAD-u s više od 500 zaposlenih ulagale 5,75 puta više u istraživanja i razvoj, odnosno inovacije, nego manje tvrtke i startupi. No, još je zanimljivije to da su u tim ulaganjima bile 13 posto produktivnije. Uzmemo li da bi u Hrvatskoj od ove godine, prvi put otkako smo se priključili EU, na snagu ponovno trebale stupiti porezne olakšice za ulaganja u istraživanja i razvoj, za očekivati je da će to potaknuti velike kompanije da ulažu više. Međutim, ako velike kompanije u Hrvatskoj kojim slučajem i povećaju svoja ulaganja u R&D tako da ona budu 575 posto veća nego u srednjim i manjim tvrtkama, ostaje činjenica da je produktivnost takvih ulaganja svega 13 posto veća. I zato, iako se velikima isplati ići u ulaganja u vlastiti R&D, to im se isplati samo do određene mjere i uz određene interne promjene.

Preustroj organizacija

U Erste banci je menadžment prepoznao da se korištenjem startup brendinga, posebno mlađoj populaciji, može uspješno lansirati nova usluga banke. Mobilna aplikacija Keks Pay pokrenuta je početkom prosinca, 15 dana kasnije imala je 10.000 korisnika, a u manje od dva mjeseca došla je do 20.000 korisnika. Combis je, pak, prepoznao da kroz priču o internom startupu može podići svoj menadžment ljudskih potencijala i približiti se studentima, odnosno potencijalnim zaposlenicima. Tvrtka je zato stvorila interni startup NeoStartup za koji navodi da je uključen u mnoga studentska natjecanja.

Sedam IT je formirao interni startup Pozzito, danas Paldesk, kako bi unaprijedio svoju proizvodnju i zadržao talente. Tvrtka je okupila tim od dvadeset stručnjaka koji su uspješno, i to u Hrvatskoj, razvili novu softversku platformu za globalno tržište. U međuvremenu je sve to izdvojila u zasebnu tvrtku, odnosno pretvorila je u vanjski startup, s njim se probila na američko tržište i globalno stekla više od tisuću korisnika pa sad traži VC kapital kao i drugi startupi.

Najdalje je ipak otišao A1 Hrvatska, koji iako interno još ne koristi kovanice kao ‘interni startup’ cijelu organizaciju kompanije sve više okreće prema tome da nalikuje na startup. Tako želi usluge nuditi kroz mobilnu aplikaciju, jer to rade i Google, Facebook i Netflix, surađuje sa startupima na transferu znanja i obrazaca ponašanja koje želi prenijeti u svoju korporativnu kulturu, potom na transferu znanja, na posuđivanju talenata kao i na projektima gdje startupima pruža prvu referencu i daje podršku prilikom testiranja. Sve se to, pak, odražava indirektno i direktno na prodaju i broj korisnika koje ima A1.

Posljednjih smo godina vidjeli i kupovine startupa, počevši od HT-ove kupnje Iskona nadalje, kao i suradnje velikih kompanija sa startupima na osvajanju novih tržišta, poput suradnje Hrvatske lutrije i Score Alarma.

Nezanemariv mamac

U idućem razdoblju svi će se ovi primjeri samo intenzivirati, jer bismo zbog inicijative Vlade RH i Europskog investicijskog fonda u Hrvatskoj trebali tijekom ove godine dobiti prvi lokalni VC fond. S tim se očekuje i pojava kompanijskih ‘sjemenskih’ i VC incijativa i fondova. Pitanje je jedino koliko će se takav pristup uhvatiti u Hrvatskoj i koliko široko. Naime, suradnja sa startupima, internim ili vanjskim, najisplativija je ako se može skalirati na strana tržišta. Tako će primjena startupa postati svojevrsan lakmus test za to kakve aspiracije ima neka kompanija u Hrvatskoj. A to je danas postao nezanemariv mamac za privlačenje talenata, prednost u pristupu tehnološkim inovacijama, dakle – za uspješnost na tržištu.