Svijet se nalazi na pragu najveće poslovne prilike ovoga stoljeća usporedive čak s prvom industrijskom revolucijom, koja je transformirala produktivnost radne snage te drugom industrijskom revolucijom, koja je mobilizirala dotad neviđene količine kapitala za izgradnju urbanih središta. Nova revolucija temelji se na trećem primarnom čimbeniku proizvodnje, a to su prirodni resursi.

Rastrošna praksa 
Ova revolucija dolazi nam u posljednji tren. Nakon stoljeća rastrošne prakse u proizvodnji i potrošnji, koju su omogućile sve niže cijene roba padom u prosjeku od 0,7 posto godišnje u razdoblju globalnog mira tijekom većeg dijela prošlog stoljeća, svijetu su sada prijeko potrebne tehnologije koje i potrošačima i proizvođačima omogućuju da s manje sredstava dobiju više. Stvar postaje još hitnija uzmemo li u obzir da izvlačenje resursa postaje sve skuplje, a proizvodnja se seli na lokacije koje predstavljaju teške logističke, a nerijetko i političke izazove. U međuvremenu stupanj zagađenja zraka, vode i tla ubrzano raste u Kini, Indiji, Indoneziji, Brazilu i drugim gospodarstvima u usponu.Kako bi postigle ciljeve rasta, tvrtke moraju iz temelja izmijeniti način na koji integriraju tehnologiju i koriste prirodne izvore u procesu proizvodnje. Tijekom posljednjih dvadesetak godina kompanije su tako morale godišnje poboljšavati učinkovitost za samo jedan do dva posto godišnje, što je bilo dovoljno za ostvarenje profita, a mnoge su se preusmjerile isključivo na proizvodnost kapitala i radne snage. Kao posljedica toga, sada čak ni najuspješniji menadžeri ne posjeduju vještine kojima bi se nosili sa suvremenim tržištem na kojemu vlada krajnje pomanjkanje resursa.

Zamjena materijala
U takvom okružju poduzeća ne mogu konkurirati na temelju tehnologija i praksi 20. i 19. stoljeća. Vrjednije je ulagati u nove i revolucionarne, iznimno produktivne poslovne modele temeljene na pet ključnih promjena:

• Zamjena skupih i toksičnih ili rijetkih materijala jeftinijim, učinkovitijim alternativama kojih ima u izobilju, a usto su i krajnje produktivne.
• Uvođenje softvera u industrijske sektore koji koriste najviše resursa s ciljem optimizacije procesa ili proizvoda.
• "Virtualizacija" procesa, odnosno njihovo izmještanje iz fizičkog svijeta.
• Prihvaćanje cirkularnosti, što podrazumijeva iznalaženje vrijednosti proizvoda nakon prvotne uporabe.
• Smanjenje otpada.

Dobra je novost da se napredak već vidi. Primjerice, procvat industrije nafte i plina iz škriljevca u Americi tranformirao je cijeli enegetski sektor revolucijom vađenja resursa. Danas bušenje više nije prljavi proces kojega karakteriziraju teška oprema, toksični talog i sumporovi plinovi. Zahvaljujući integraciji informatike i hidrauličkog frakturiranja ("frakiranja"), ključni igrači su stručnjaci koji malene bušilice usmjeravaju kroz geološke formacije putem upravljačkih ručica i ekrana visoke rezolucije. Pojedine tvrtke revolucionari su koji donose promjene i u drugim sektorima. Cree i Phillips tako su razvili LED rasvjetnu tehnologiju koja nudi 23 puta dulji životni vijek, mjerljivo bolju boju, lakšu kontrolu i 85% niže operativne troškove od tradicionalnih žarulja sa žarnom niti.

Jeftinija energija
Slično tomu, OPower je iskoristio biheviorizam i programerska rješenja temeljena na "cloudu" kako bi potaknuo potrošače na smanjenje potrošnje energije između 2 i 4 posto godišnje, što je promjena kojom započinje preobražaj tržišta energije. DIRTT (Doing It Right This Time) gradi uredske interijere za polovicu njihove nekadašnje cijene zahvaljujući softverskoj virtualizaciji, smanjenju otpada i optimizaciji građevinskog procesa.Ove inovacije primjer su golemih potencijala i mogućnosti kojima poduzeća mogu poboljšati produktivnost resursa. Naime, uporabom informacijskih tehnologija, biologije i nanotehnologije svijet bi u sljedećih dvadesetak godina mogao utrostručiti produktivnost resursa, povećavajući je za 3 do 5 posto godišnje.No do toga neće doći bez snažnog vodstva okrenutog ka budućnosti, kakvo danas, nažalost, u poslovnom svijetu gotovo ne postoji. Suvremeni menadžeri kao da su dosljedno iznenađeni brzinom promjena te stoga neprestano kaskaju za njima.

Na primjer, brojni proizvođači automobila zanemarili su zaokret prema električnim i hibridnim vozilima, premda je njihova prodaja rasla po godišnjoj stopi višoj od 50 posto, sve dok im vlastita prodaja konvencionalnih automobila na ključnim tržištima nije počela padati. Isto tako, mnogi su šokirani što je cijena solarne energije puno niža od cijene nuklearne energije ili energije dobivene iz nafte ili plina, premda je ova promjena dosljedna trendu koji je otpočeo još 1970.Poduzeća bi trebala više pažnje posvetiti i razvoju u srodnim industrijskim sektorima. Proizvođači automobila tako moraju pratiti industriju potrošačke elektronike radi praćenja napretka na području tehnologije akumulatora. Elektroenergetske tvrtke trebale bi analizirati razvoj poluvodiča kako bi predvidjele pad u potražnji električne energije nakon rasta koji je trajao više od stoljeća.

Napredno razmišljanje
Žele li ostvariti pobjedu u revoluciji resursa, kompanije će morati uravnotežiti tehnološki i fizički unos s unosom ljudskih potencijala te istodobno usvojiti inteligentiji pristup organizacijskoj strukturi i upravljanju talentima. Bilo da im je primarni imperativ podatkovna analiza ili ostvarenje novih partnerstava u drugim sektorima radi pristupa specijaliziranim stručnjacima i vještinama, agresivne inovacije i ambiciozni ciljevi u pogledu uspješnosti od ključne su važnosti.U ovoj revoluciji koja se odvija iznimno brzo napredno razmišljanje poduzetnika okrenutih prema budućnosti već je urodilo plodom. Oni koji se ne uspiju prilagoditi, neće ni preživjeti – i to uskoro.

© Project Syndicate, 2014.

Koautor Matt Rogers je viši partner u tvrtki McKinsey & Company