Rast turizma, usklađivanje svih biznisa s novom GDPR regulativom te transformacija trgovine prema internetu dodatno potaknuta situacijom u Agrokorovom Konzumu tri su glavna pokretača rasta potražnje za IT-om na hrvatskom tržištu u 2018. godini. Otvorit će to prilike i domaćim i stranim IT igračima da uđu na hrvatsko tržište i ponude proizvode i usluge.

Turistički motor 
Usitnjena i po ponudi vrlo disperzirana domaća IT industrija tek će dijelom ići u lov na ove prilike. Primjerice u turizmu, gdje su vodeće IT pozicije preuzeli strani divovi, kako u oglašavanju, poput Googlea i Facebooka, zatim prodaji, poput Bookinga i Airbnba, te dodatnim uslugama poput prijevoza gdje se pozicionirao Uber ili dostave hrane gdje vodi njemački Delivery Hero, treba mudro tražiti prostor za tržišno takmičenje. Hoće li on biti u optimizaciji poslovanja kroz prebacivanje velikih hotelskih lanaca na blockchain ili uvođenjem novih sustava naplate kroz nova fintech rješenja ili poboljšavanje usluga, čak i ljudskih potencijala, kroz korištenje chatbotova, odnosno umjetne inteligencije ili korištenje umjetne inteligencije za brže skupljanje podataka o zadovoljstvu gostiju kroz nove marketinške tehnologije, takozvani martech, tek treba vidjeti.

Sigurno je jedino, bez obzira krenu li veliki hotelski lanci, a i manji privatni igrači značajnije u tom smjeru, čak i ako kapital za takve investicije pronađu u crowdfundingu, bit će prisiljeni uskladiti se s GDPR regulativom Europske unije. U protivnom, suočit će se s financijskim kaznama koje se penju do četiri posto prihoda na globalnoj razini, odnosno najviše 20 milijuna eura. Zato će čak i oni koji to trenutno odbijaju najkasnije 25. svibnja početi razmišljati o GDPR-u. Ne bi na to bili prisiljeni da ovise isključivo o odlukama hrvatskih regulatora, poput AZOP-a. Međutim, bit će na to prisiljeni jer će se njihovi gosti moći žaliti stranim regulatorima ako smatraju da se njihovim osobnim podacima, koji su po novoj EU regulativi osobno vlasništvo svakog građanina Unije, neki hotel, ugostitelj ili vlasnik privatnog smještaja koristio na način na koji to nisu odobrili.

Zapravo ključna je prijetnja u ovom slučaju ta da će se svi ti gosti moći žaliti njemačkom regulatoru, ili pak bilo kojem drugom nacionalnom regulatoru za osobne podatke u EU, i da će se na kraju u slučaju spora odluka o kazni donositi u Bruxellesu, ne u Zagrebu. Njemački regulator tu je najgora opcija za prekršitelje GDPR regulative. Postoji neukusna dosjetka među stručnjacima koji se bave big data tehnologijom: "Da je Hitler imao big datu ne bi nikad izgubio vlast", a koja najbolje odražava zašto su upravo Nijemci najosjetljiviji na osobne podatke i privatnost općenito. Interes EU pak da uvede GDPR bio je prvenstveno u tome da oduzme monopol američkim kompanijama poput Googlea i Facebooka, a koje sad, ako odluće uči u automobilsku ili neku drugu industriju, odmah postaju velika prijetnja temeljnim industrijama u Europi, poput automobilske.

Agrokorov e-poučak 
Konačno, situacija s Agrokorovim Konzumom nije otvorila prilike samo njegovim izravnim konkurentima te tako potaknula razvoj e-trgovine već je natjerala njegove dobavljače da suštinski izmjene pristup svom poslu. Oni su ti koji sada grade vlastite kanale prodaje, koji istražuju kako prodavati uspješnije, koji se upoznaju s konceptom omnichannela i koji žele prodavati u inozemstvu. Agrokor je u tom smislu za popularizaciju internetske trgovine u Hrvatskoj učinio isto što i Severina za popularizaciju interneta.

Sve to otvara brojne prilike kod proizvođača hrane, od restrukturiranja internih procesa i njihove informatizacije, zatim u njihovom poboljšanju marketinške prisutnosti kroz omnichannel, kroz stvaranje novih kanala prodaje, posebno u online svijetu, itd. U ovom će području kao i kod turizma i GDPR-a najveći uspjeh postići oni koji će nuditi svoje usluge i rješenja u cloudu. Ne samo zato što će tako sniziti cijenu već i zato što će tako najlakše nuditi usklađenost s hrvatskom i EU regulativom u budućnosti.

Unaprijed izgubljeno
Moglo bi se očekivati da će u 2018. mnogo prilika za IT otvoriti dva najveća kupca IT-a, država i banke te sve neizostavniji blockchain. Država, naime, ima više od dvije milijarde kuna u EU fondovima spremnih za informatizaciju, ali u četiri i pol godine nije povukla ni pet posto tog iznosa. Banke pak od sredine siječnja moraju primjenjivati PSD2 regulativu EU i otvoriti se fintechima, ali već se sad vidi da će moći to izbjeći barem u 2018. Ostaje blockchain, za kojim je krenuo i dio domaćih biznisa, ali treba im poticajna regulativa. Posebno zbog fintech mogućnosti, ali kod nas je za očekivati da će se to kočiti barem tijekom 2018. Kamo sreće da se pokaže suprotno!