Veliki i Mali škoj te vrh poluotoka Klek upisani u katastarske knjige BiH odnosno u teritorij susjedne zemlje još 1974. godine, piše Slobodna Dalmacija.

PXL

List Slobodna Dalamcija posjeduje dokumente o razgraničenju između rubnih, južnih općina (Dubrovnika, Metkovića i Čapljine), a koje je koristio i Hidrografski zavod u Splitu prilikom iscrtavanja graničnih linija na moru. Iz njih proizlazi da su Veliki i Mali škoj te vrh poluotoka Klek upisani u katastarske knjige BiH odnosno u teritorij susjedne zemlje još 1974. godine. Prema tome, Franjo Tuđman nije darovao Veliki i Mali škoj i vrh poluotoka Klek Aliji Izetbegoviću. Ni Hidrografski institut iz Splita nije iscrtavao dogovoreno političko rješenje “da se izađe ususret BiH” kako u jednom dnevnom listu tvrdi Mirko Alilović iz Geodetske uprave u Zagrebu, nego je uvažio činjenično stanje na terenu odnosno dokumente razgraničenja iz 1974. godine, piše SD.

Upis u katastarske knjige dogodio se nakon preciznoga katastarskog razgraničenja rubnih općina, (Dubrovnik, Metković, Čapljina) kada se radio aviopremjer i obilježavala granica. Geodetski zavodi ovih općina dobili su nalog da izvrše precizno katastarsko razgraničenje općina odnosno da obilježe republičku granicu. Povod za to razgraničenje bile su statističke karte iz popisa stanovništva 1971. godine koje su se “na pojedinim dijelovima preklapale”, tvrdi Mustafa Begić, dugogodišnji direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove BiH.

(pd)