Hrvatska će uskoro i službeno ući u proceduru za prekomjerni deficit (PPD) u kojoj je trenutno 16 zemalja EU, a od 2009. u tom mehanizmu nisu bile samo Švedska i Estonija. Sve koje su bile ili još jesu poduzimale su dosad niz mjera kako bi se svele u okvire deficita do 3% BDP-a. U sažetku iskustava koji je objavila HNB navodi se da je prevaga pritom bila na prihodnoj strani proračuna, ali su i na rashodnoj donošene brojne mjere. Intenzitetom prilagodbe na rashodima prednjačile su, kažu, upravo dvije tranzicijske zemlje – Letonija (s prilagodbom od rekordnih 11% BDP-a od 2009.) i Rumunjska. Iz HNB-ova pregleda mjera u sklopu PPD-a za 9 tranzicijskih zemalja proizlazi, primjerice, da su gotovo sve dio prilagodbe na prihodima tražile u povećanju PDV-a.

No, to govori i da se iz usporedbi dosadašnje prakse ne mogu doslovno iščitavati recepti za nas. Hrvatska je tijekom krize dvaput povećavala PDV i u korektivnu proceduru ulazi s općom stopom od koje u tom krugu zemalja i danas veću ima samo Mađarska. Usto postojeća razina i struktura proračunskih prihoda i potrošnje u tranzicijskim članicama EU prilično se razlikuje, kao i standardi socijalne države. Kako se u borbi s deficitom Hrvatska uglavnom oslanjala na povećanje prihoda, u paketu mjera za postizanje zadane prilagodbe u 2014. (svođenje deficita na 4,6% BDP-a) ne bi trebalo pretezati oslanjanje na nove namete. A kako je prilično neizvjesno hoće li 2014. živnuti i privatne/strane investicije koje bi rezultirale kakvim-takvim rastom gospodarstva, ostaje primijetiti da je čak 8 od 9 zemalja iz HNB-ova pregleda prilagodbu na rashodnoj strani tražilo u izdacima za zaposlene u javnom sektoru. Više ih je diralo u subvencije i socijalne naknade, ali ne i mirovine, kod kojih se tek ukidala indeksacija, a “rekorderska” Letonija je prepolovila broj državnih agencija.