Nakon sinkronizirane globalne gospodarske ekspanzije u 2017. uslijedio je asinkroni rast u 2018. godini, kada se je većina zemalja izuzev Sjedinjenih Američkih Država počela suočavati s usporavanjem rasta. Zabrinutost po pitanju inflacije u SAD-u, putanje politike američkih Federalnih rezervi, tekućih trgovinskih ratova, proračuna talijanske vlade i dužničkih nedaća, usporavanja rasta u Kini te nestabilnosti tržišta u nastajanju dovela je do oštrog pada na globalnim dioničkim tržištima krajem godine.

Dobra vijest početkom 2019. godine je da je rizik od velike globalne recesije nizak. Loša vijest je da ulazimo u godinu sinkronizirane globalne deceleracije; rast će pasti u smjeru potencijalnog, a katkad čak i ispod njega, u većini regija. Godina je zasigurno počela oporavkom rizične imovine (vrijednosti američkih i globalnih dionica) nakon katastrofe zabilježene u posljednjem tromjesečju 2018., kada je zabrinutost po pitanju Fedovog povećanja kamatnih stopa te rasta u Kini i SAD-u uzrokovala ozbiljne probleme na brojnim tržištima. Od tada se Fed ponovno okreće prema golubastoj politici (dovishness), s niskim kamatnim stopama i blagim monetarnim smjernicama, dok SAD održava solidan rast, a kinesko makroekonomsko popuštanje izgleda obećavajuće po pitanju obuzdavanja usporavanja rasta gospodarstva u toj zemlji.

Oštriji financijski uvjeti?
Hoće li ti relativno pozitivni uvjeti potrajati ovisit će o nizu čimbenika. Prije svega potrebno je razmotriti američki Fed. U ovom trenutku tržišta uključuju u ukupne cijene i pauzu u Fedovoj monetarnoj politici tijekom jedne cijele godine, ali tržište rada u SAD-u ostaje robustno. Kada bi plaće akcelerirale te dovele čak i do umjerene inflacije iznad 2%, ponovno bi se pojavile bojazni od barem još dva povećanja kamatnih stopa ove godine, što bi možda šokiralo tržišta i dovelo do pooštravanja financijskih uvjeta.

To bi zatim dovelo do ponovnog pojavljivanja zabrinutosti po pitanju gospodarskog rasta u SAD-u. Nadalje, uslijed nastavka usporavanja rasta kineskog gospodarstva, moglo bi se ispostaviti da je postojeći miks kojega je odabrala vlada, a koji se sastoji od skromnog monetarnog, kreditnog i fiskalnog stimulansa, neprimjeren obzirom na pomanjkanje povjerenja u privatnom sektoru i visoke razine prekapacitiranosti i zaduženosti.

Ako se ponovno pojavi zabrinutost po pitanju usporavanja rasta kineskog gospodarstva, tržišta bi mogla biti teško pogođena. S druge strane, stabilizacija rasta valjano bi obnovila tržišno povjerenje. Trgovina je čimbenik koji je s time povezan. Dok bi eskalacija kinesko-američkog sukoba omela globalni rast, nastavak trenutačnog primirja kroz trgovinski sporazum umirio bi tržišta, čak i ako se s vremenom nastavi geopolitičko i tehnološko suparništvo između te dvije zemlje.

Strah od tvrdog Brexita
Četvrto, dolazi do usporavanja rasta u eurozoni i tek treba vidjeti ide li on u smjeru nižeg potencijalnog rasta ili nečeg još goreg. Ishod će odrediti kako varijable na nacionalnoj razini, poput razvoja događaja na političkom planu u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj, tako i širi regionalni i globalni čimbenici. Očito je da bi tvrdi Brexit negativno utjecao na poslovno povjerenje i povjerenje ulagača, kako u Velikoj Britaniji, tako i u EU.

Širenjem svog trgovinskog rata na europski automobilski sektor, američki predsjednik Donald Trump ozbiljno bi narušio rast diljem EU, ne samo u Njemačkoj. Naposljetku, puno toga ovisit će i o rezultatu koji postignu euroskeptične stranke na izborima za Europski parlament ovog svibnja. To će također povećati neizvjesnosti vezano uz nasljednika predsjednika Europske središnje banke Maria Draghija i budućnost monetarne politike u eurozoni. Peto, američka disfunkcionalna unutarnja politika mogla bi također povećati neizvjesnosti na globalnoj razini.

Nedavno zatvaranje službi američke vlade upućuje na to da će se svaki predstojeći pregovori vezano uz proračun i gornju granicu duga pretvoriti u rat između zagriženih pobornika do iscrpljivanja. Očekivani izvještaj posebnog savjetnika ministarstva pravosuđa, Roberta Muellera, mogao bi ili ne bi mogao dovesti do postupka za Trumpov opoziv. Također, fiskalni stimulans od poreznih rezova republikanaca do kraja će godine postati fiskalno iscrpljivanje, što bi moglo oslabiti rast.

Šesto, dionička tržišta u SAD-u i drugdje još su uvijek precijenjena, čak i nakon nedavne korekcije. Usporedno s porastom troškova isplate plaća, slabija zarada i profitna marža u SAD-u u nadolazećim mjesecima mogli bi biti neugodna iznenađenja. Uslijed visoko zaduženih tvrtki suočenih s mogućnošću porasta troškova kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja te uslijed velikog broja tehnoloških dionica koje iziskuju dodatne korekcije, opasnost od još jedne risk-off epizode i korekcije tržišta ne može se isključiti. 

Cijene nafte mogle bi pasti
Sedmo, cijene nafte mogle bi pasti, kao posljedica nadolazeće zasićenosti tržišta uslijed proizvodnje nafte iz škriljevca u SAD-u, potencijalne promjene režima u Venezueli (čija su posljedica očekivanja naknadnog povećanja proizvodnje) i nemogućnosti ostvarivanja suradnje država članica OPEC-a u cilju ograničavanja veličine outputa. Dok su niske cijene nafte dobre za potrošače, one obično slabe američke dionice i tržišta u zemljama izvoznicama nafte, izazivajući zabrinutost o nastanku statusa neisupnjavanja korporativnih obaveza u energetskom sektoru i s njime povezanim sektorima.

Naposljetku, izgledi brojnih novorastućih tržišnih gospodarstava ovisit će o prethodno navedenim globalnim neizvjesnostima. Glavni rizici uključuju usporavanje gospodarskog rasta u SAD-u ili Kini, veću inflaciju u SAD-u i posljedično stezanje remena od strane Feda, trgovinske ratove, jači dolar te pad cijena nafte i robe. Moglo bi biti dovoljno pozitivnih čimbenika temeljem kojih bi ova godina mogla biti relativno decentna, premda mediokritetna, godina za globalno gospodarstvo. No, ako se neki od gore predočenih scenarija materijaliziraju, sinkronizirano usporavanje rasta 2019. moglo bi dovesti do globalnog zastoja u rastu i naglog pada tržišta u 2020. godini.

© Project Syndicate, 2019.