Stara je zasada teorije međunarodne trgovine da je dugoročan porast trgovine povezan s bržim rastom BDP-a. No izazov koji moja institucija, Svjetska banka, nastoji prevladati jest pobrinuti se da rast na temelju trgovine bude od koristi siromašnima.
Upravo su zato čelnici sedam multilateralnih institucija, pa tako i Svjetske banke, snažno poduprli sporazum o olakšavanju trgovine koji je početkom mjeseca postignut na konferenciji ministara Svjetske trgovinske organizacije na Baliju. Važno je napomenuti da je globalna stopa siromaštva dosegnula povijesno nisku razinu, a stopa krajnjeg siromaštva (udio stanovništva koji, prema paritetu kupovne moći, preživljava s manje od 1,25 dolara dnevno) 2010. godine bila je više nego dvostruko manja nego 1990. No to i dalje znači da milijarda ljudi diljem svijeta živi u krajnjem siromaštvu. Štoviše, napredak nije stabilan, a stopa siromaštva pala je daleko više na istoku Azije i u Južnoj Americi nego u subsaharskoj Africi.
Potrošačke navike
Svjetska banka predstavila je novi cilj za smanjenje siromaštva: promicanje održivog, djeljivog napretka praćenjem rasta dohotka najsiromašnijih 40 posto stanovnika svake zemlje. Štoviše, revidiramo definiciju uspjeha razvoja te pružanja trgovinske potpore zemljama u razvoju. Povezanost trgovine sa siromaštvom promjenjiva je i složena. Rast trgovine pogoduje potrošačima zbog smanjenja cijena proizvoda i usluga; siromašnima omogućuje pristup širokom spektru dobara, a tvrtkama raznolik odabir ulaznih stavki.
No rast trgovine također može smanjiti broj tvorničkih poslova niske razine vještina te smanjiti cijene poljoprivrednih dobara, a to neproporcionalno šteti siromašnima. U Indiji se, na primjer, siromaštvo sporije smanjivalo u područjima gdje se poljoprivrednici bore sa stranom konkurencijom. S obzirom na ograničenja u sektorskoj mobilnosti radnika zbog nemogućnosti stjecanja vještima i strogih regulativa na tržištu rada, najsiromašniji radnici imaju vrlo malo mogućnosti u takvim situacijama. Uslijed toga, povećanje trgovine u kratkoročnom smislu može za sobom povući ozbiljne prilagodbe. Pojedinci će možda morati promijeniti potrošačke navike, rad će se možda morati premještati u druge sektore, a neki će se radnici, barem privremeno, morati prilagoditi nižim plaćama. Neke će tvrtke rasti, a druge će se smanjivati. Iskustvo je pokazalo da vlade pomoću politika usmjerenih prema budućnosti mogu povećati koristi trgovine i umanjiti njezin negativni učinak na siromašne. Zakonodavci mogu promicati programe preobuke za radnike koji su tehnološki višak i ukloniti regulatorne prepreke koje sprečavaju priljev takvih radnika u napredne sektore usmjerene na izvoz. Kako bi zaštitili poljoprivrednike, mogu ukinuti izvozna ograničenja i pobrinuti se za dostupnost pravovremenih i točnih podataka o stanju na tržištu.
Kad takve politike stupe na snagu, napori Svjetske banke za povećanje trgovinskih veza zemalja u razvoju mogli bi olakšati značajno smanjenje siromaštva. Vladi zemlje u razvoju, na primjer, pomažemo da poveže tvrtke, poljoprivrednike i kućanstva s tržištima i nabavnim lancima te tako potičemo povećanje ulaganja i porast gospodarskih aktivnosti. Usto, podupiremo projekte razvoja infrastrukture i državama omogućujemo da grade ceste, mostove i luke koje trgovce povezuju s tržištima. Tako, na primjer, projekt autocesta u Kazahstanu vrijedan 1,8 milijardi dolara olakšava trgovinski promet diljem zemlje, potičući gospodarstvo najsiromašnijih kazahstanskih provincija te otvarajući više od 30.000 radnih mjesta. Banka u Nepalu financira rekonstrukciju strme, opasne i vrlo prometne ceste kojom se većina tamošnjeg izvoza prevozi u Indiju te podupire nastojanja vlade da najudaljenije dijelove zemlje poveže sa sustavom glavne prometnice.
Carinska pravila
Svjetska banka državama također pomaže da uspostave jasna carinska pravila koja učinkovitije štite trgovce od neujednačenog ponašanja ili zahtjeva za mitom. Usto, radimo na rješavanju skupih pograničnih neučinkovitosti. Štoviše, od 2010. Međunarodna je financijska korporacija, ogranak banke za kreditiranje privatnog sektora, promiče integraciju malih i srednjih poduzeća u globalne nabavne lance putem povećanja njihova pristupa kapitalu. Program financiranja globalne trgovine vrijedan 500 milijuna dolara, koji je inače projekt zajedničkog ulaganja i savjetodavna inicijativa, trenutno pruža kratkoročno financiranje tisućama malih i srednjih poduzeća na mladim tržištima. Kako bi maksimalno iskoristili učinak takvih inicijativa, svjetski bi vođe trebali surađivati na izgradnji i održavanju otvorenog sustava trgovine. Ključno je da zakonodavci razvijenih zemalja prepoznaju da će učinkovitiji, integriraniji i uključiviji režim globalne trgovine koristiti svim zemljama. Uz iskrenu predanost međunarodne zajednice i prikladne domaće politike trgovina može biti moćan alat za smanjenje siromaštva.
© Project Syndicate, 2013.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu