Svijet se našao na povijesno jedinstvenoj prekretnici.

Naime, postanu li lijekovi, cjepiva i ostali zdravstveni alati univerzalno dostupni svima i pojačaju li se istraživački napori glede razvoja zdravstvenih alata sutrašnjice, unutar jedne generacije mogli bismo premostiti jaz između bogatih i siromašnih država. Do 2035. mogli bismo postići "veliku konvergenciju" na području globalnog zdravlja te spustiti broj sprječivih smrtnih slučajeva kod djece i majki, uključujući one uzrokovane zaraznim bolestima, na neviđeno nisku razinu diljem svijeta. Za to nam je potrebna koordinirana investicijska strategija usmjerena na budućnost.

Gospodarska korist
Skupina 25 svjetskih stručnjaka s područja zdravstva i ekonomije (uključujući nas) nedavno se sastala radi razvoja upravo takve strategije. Tijekom jednogodišnjeg procesa, ta je skupina ustanovila alate, sustave i financije potrebne za ostvarenje cilja globalne zdravstvene konvergencije te na koncu podastrijela Global Health 2035 – ambiciozni investicijski nacrt koji ima sposobnost spasiti milijune ljudskih života te doprinijeti dobrobiti cijelog čovječanstva, kao i ojačati produktivnost i gospodarski rast. Zahvaljujući agresivnom rastu investicija u zdravlje, godišnje bi bilo spašeno deset milijuna života, počevši od 2035. Gospodarska korist za države sudionice bila bi golema: za svaki dolar uložen u zemlje niske i srednje prihodovne razine s ciljem ostvarenja ove velike konvergencije uprihodile bi između 9 i 20 dolara.

Planiranje obitelji
Uspjeh ovoga projekta zahtijevat će posvećenost čitavog svijeta istome cilju, a taj cilj je opća dostupnost suvremenih naprednih zdravstvenih tehnologija i usluga, kao što su dječja cjepiva, lijekovi za HIV/AIDS i tuberkulozu te prenatalna skrb za trudnice. Također će biti potrebno povećati ulaganja u razvoj i opskrbu novih zdravstvenih alata kako bi se otklonili uvjeti zbog kojih u državama niske i srednje prihodovne razine djeca i žene obolijevaju i umiru u nesrazmjerno visokom broju. S tim u vidu, jedna od središnjih značajki spomenute konvergencijske strategije je planiranje obitelji. Danas više od 220 milijuna žena diljem svijeta nema pristup modernim kontracepcijskim sredstvima, što je neoprostivo stanje s obzirom da bi unaprjeđenje planiranja obitelji bilo iznimno jednostavno i jeftino. Usto, dodatne dobrobiti toga bile bi nevjerojatne. Kao prvo, poboljšani pristup kontracepcijskim sredstvima sprječio bi otprilike jednu trećinu smrtnih slučajeva kod majki, a najveći učinak ostvario bi u najrizičnijoj skupini.

U tu skupinu pripadaju žene u dobi od 15 do 19 godina iz siromašnih zemalja, kojima je pristup kontracepcijskim sredstvima gotovo onemogućen te žene koje u kratkom vremenskom razdoblju ostaju trudne nekoliko puta zaredom tako što bi im omogućio razmak između trudnoća. Nadalje, smanjenjem broja neželjenih trudnoća, u planiranju obitelji smanjuje se i broj smrtnih slučajeva uslijed nesigurnih pobačaja. Ovo nije dobra vijest samo za majke. Dokazano je da smanjenjem broja visoko rizičnih trudnoća, spječavanjem neželjenih trudnoća i ostavljanjem većeg razmaka od porođaja do porođaja pada smrtnost kod djece i dojenčadi. Prema procjenama Guttmacher Instituta, potpunim zadovoljenjem potreba žena diljem svijeta za kontracepcijskim sredstvima godišnje bi se spriječilo 600.000 smrti novorođenčadi i 500.000 smrtnih slučajeva kod male djece.

Štoviše, smanjenje nataliteta, koji je u mnogim zemljama niske i srednje prihodovne razine vrlo visok doprinijelo bi smanjenju pritiska na državni zdravstveni sustav tih zemalja jer bi se spustili troškovi skrbi i imunizacije majki i novorođenčadi. Istodobno bi došlo do promjene u društvu koja bi potaknula pojačanu produktivnost i rast. Naime, prema studiji koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija, ekonomski povrat od povećanja dostupnosti kontracepcijskih sredstava u 27 država s veoma visokim natalitetom kao što su Afganistan i Čad od danas do 2035. godine premašio bi 8 posto BDP-a.

Inovativna partnerstva
Dakle, koliko bi stajao taj pothvat osiguranja opće dostupnosti modernih lijekova i zdravstvenih usluga? Prema procjenama izvješća Global Health 2035, dodatnih 70 milijardi dolara godišnje, s time da bi se jedna milijarda toga odvajala isključivo za planiranje obitelji. No veći dio tih troškova u konačnici bi preuzele upravo države kojih se oni najviše tiču, a to su zemlje niske i srednje prihodovne razine. Zapravo ukupna računica globalne zdravstvene konvergencije predstavlja manje od dodatnih 1 posto konačnog iznosa BDP-a kojega će navedene države ostvariti u naredna dva desetljeća. Drugim riječima, javna ulaganja u iznosu manjem od 1 posto BDP-a spriječila bi čak deset milijuna smrtnih slučajeva godišnje.Inovativna partnerstva usmjerena na smanjenje troškova dodatno bi ublažila ovo opterećenje. Nedavno je održan sastanak vlada i zaklada u svojstvu donatora, Ujedinjenih naroda i igrača iz privatnog sektora s ciljem spuštanja cijene dugovječnog kontracepcijskog usatka s 18 na 8,5 dolara u preko 50 zemalja niske i srednje prihodovne razine. 

Izravna pomoć
U ostvarenju zdravstvene konvergencije glavnu ulogu mora odigrati međunarodna zajednica. Točnije, ona mora povećati ulaganja u istraživanje i razvoj za borbu protiv bolesti koje najteže pogađaju siromašne, kao što su upala pluća kod djece i dijareja, koje su svake godine zaslužne za oko dva milijuna smrtnih slučajeva u populaciji djece. Usto, u godinama koje su pred nama bit će potrebna i izravna financijska pomoć zemljama niske i srednje prihodovne razine, primjerice za financiranje programa planiranja obitelji, borbe protiv malarije te HIV-a i AIDS-a.Prilika za postizanje velike konvergencije svjetskog zdravlja nalazi nam se nadohvat ruke. Trebamo jedino uvjeriti same sebe da za njom posegnemo. 

© Project Syndicate, 2014.

Koautorica Helen Saxenisan je viša savjetnica pri institutu Results for Development u Washingtonu