Od zatvaranja natječaja za podmjere 4.1 Ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju i 4.2 Prerada poljoprivrednih proizvoda iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2014.-2020.) na koji je pristiglo čak 1280 projekata – hrvatska javnost i mnogi prijavitelji projekata u rangu malih i srednjih poljoprivrednika sa zabrinutošću očekuju prve rezultate natječaja i rang-listu projekata koji će biti financirani sredstvima iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.

U međuvremenu su krajem 2015. i početkom 2016. Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanje u poljoprivredi otvorili i zatvorili još jedan natječaj za podmjere 4.1.1. (samo za sektore voća i povrća, te svinjogojstva i peradarstva) i 4.1.2. (zbrinjavanje stajskog gnoja) prema spornom Pravilniku za podmjeru 4.1 (NN 07/15) na koji je pristiglo novih 600 projekata. Zabrinutost javnosti te malih i srednjih poljoprivrednika temelji se na tome što se može očekivati da će zbog propozicija natječaja i načina bodovanja definiranih Pravilnikom za podmjere 4.1 i 4.2 (NN 07/15) samo jedan manji broj prijavitelja dobiti visoke iznose EU potpore dok će više od 700 projekata ostati bez europskog novca. 

Između dva zla
Usto, Agencija je krajem 2015. objavila tzv. "radnu listu" ocijenjenih projekata u mjeri 4.1.1 iz prvog natječaja prema kojoj se lako može izračunati da će prvih deset korisnika (po iznosima potpore) dobiti više od 500 milijuna kuna za svojih 17 projekata. Većina tih projekata su tzv. "zajednički projekti" za koje investitori traže i do pet milijuna eura za svoje investicije. Ako hrvatska poljoprivreda mora birati "između dva zla" – da potrošimo 50% EU sredstava koja su nam na raspolaganju do 2020. za investicije u poljoprivredi za desetke "velikih" projekata iz ovih natječaja, ili da potrošimo još malo vremena i redefiniramo pravila igre kako bi što više poljoprivrednika i prerađivača dobilo barem nešto novaca za sufinanciranje svojih investicija u mjeri 4.1.1. – svakako bi trebala odabrati redefiniranje pravila igre.

Da li moguće redefinirati pravilnike u tijeku natječaja ili je jedina mogućnost poništenje natječaja? Zašto redefinirati pravilnike i uvjete natječaja? Zato jer je već sada jasno da sporni natječaj i pravilnici prema kojima je raspisan natječaj u potpunosti "promašuju" ciljeve iz Programa ruralnog razvoja RH prema kojem je planirano da se iz podmjere 4.1 financira čak 1823 projekata s predviđenih 1,7 milijardi kuna koliko je osigurano iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj za Hrvatsku za sedmogodišnje razdoblje. Prema tim ciljevima, prosječna vrijednost potpore iznosila bi oko 990.000 kuna po projektu.

Ukoliko ostane na snazi sadašnji pravilnik za podmjeru 4.1 – u sedmogodišnjem razdoblju će u Hrvatskoj kroz mjeru 4.1 biti financirano maksimalno 300-400 projekata prosječne vrijednosti isplaćene potpore oko 7,500.000 kn. Iako je bivša politička garnitura u Ministarstvu poljoprivrede bila upoznato s opasnošću da će mali broj projekata (i korisnika) dobiti velike iznose potpora jer im sporni pravilnici iz siječnja 2015. godine to omogućuju, u srpnju 2015. je Ministarstvo poljoprivrede zatražilo od članova Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH da se povećaju raspoloživa sredstva za operacije 4.1.1 i 4.2.1 unutar podmjere 4.1 i 4.2 i to na način da bi se za projekte prijavljene u spornom natječaju i sukladno spornim pravilnicima utrošilo čak 50% sredstava fonda iz ukupne programske alokacije za sedmogodišnje razdoblje.

To bi iznosilo 861,840.000 kuna za operacije 4.1.1, te 366,000.000 kn za operacije 4.2.1.  Ova odluka će napraviti još veću štetu hrvatskoj poljoprivredi jer otvara mogućnost da mali broj projekata dobije vrlo visoke iznose potpore – a na ovaj način (dodatnom alokacijom sredstava) bi prema spornim pravilnicima i spornom natječaju bilo potrošeno čak 50% sredstava koje imamo na raspolaganju do 2020. godine.  Prema sadašnjim uvjetima natječaja i načinu bodovanja vrlo mali (gotovo zanemariv) broj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ima mogućnost dobiti sredstava iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, a već sada ćemo potrošiti 50% svih novaca za npr. kupnju mehanizacije koja se financira iz operacije 4.1.1.

Malobrojnima velike potpore

Kako bi trebali izgledati novi pravilnici da se ispune ciljevi zacrtani u Programu ruralnog razvoja RH? Evo šest konkretnih prijedloga:
1. Potrebno je ograničiti maksimalni iznos potpore po jednom projektu na npr. 1,500.000 eura umjesto dosadašnjih 5,000.000 eura. Na taj način bismo onemogućili da mali krug prijavitelja dobije sav novac jer to nije cilj Programa ruralnog razvoja RH.

2. Potrebno je ograničiti maksimalni udio potpore na npr. 50% ili 60% od neto investicije umjesto dosadašnjih 90%. Nema smisla nekolicini projekata i prijavitelja dodijeliti potporu 90% od neto investicije, a 1000 projekata neće dobiti ništa. 

3. Potrebno je uvesti odredbu da svi prijavitelji i njihovi projekti mogu dobiti 50% od neto investicije, a taj udio potpore može se povećati za poljoprivrednike mlađe od 40 godina za 5%, ekološke proizvođače za dodatnih 5% te za ulaganja u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima za 5% – uz glavni uvjet da potpora po projektu ne može prijeći 60% neto investicije.

4. Potrebno je u potpunosti redefinirati sustav bodovanja projekata jer sadašnji sustav ne pruža jednaku šansu svima, a svakako bi trebalo uvesti kriterij kod bodovanja prema kojem se više vrednuje dosadašnja poljoprivredna proizvodnja i poslovno planiranje buduće poljoprivredne proizvodnje.

Sektorski natječaji

5. Novim pravilnikom potrebno je predvidjeti mogućnost raspisivanja posebnih (sektorskih) natječaja za voćarstvo, stočarstvo, ratarstvo, povrtlarstvo ili kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme. Sada je već sigurno da prema sadašnjim pravilima svi poljoprivrednici koji žele modernizirati svoju proizvodnju kupnjom mehanizacije i opreme (bez izgradnje ili rekonstrukcije objekata) nemaju šanse sakupiti dovoljno bodova da uđu u krug projekata koji će biti prihvaćen za financiranje.

6. Novim pravilnikom potrebno je osigurati da će svi troškovi pripreme projektne dokumentacije koje su prijavitelji platiti ili će tek platiti za izradu arhitektonskih rješenja za dobivanje građevinske dozvole, za izradu elaborata zaštite okoliša ili za savjetodavne usluge – ući u vrijednost projekta, te da će prijavitelj dobiti povrat od 50% ili 60% i za taj dio troškova. 
Time bi se pokušalo ublažiti financijsku štetu koju bi pretrpjeli mnogi prijavitelji koji su imali visoke troškove pripreme projektne dokumentacije za natječaj koji je poništen. Potrebno je hitno zaustaviti donošenje Odluka o dodjeli sredstava sve dok se ne redefinira pravilnik kako bi ostvario ciljeve Programa ruralnog razvoja RH, redefiniranje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020, usklađivanje i izrada novih pravilnika za mjeru 4.1. i 4.2. sukladno redefiniranom Programu ruralnog razvoja RH i raspisivanje novih (sektorskih) natječaja za mjeru 4.1.1. prema poštenijim uvjetima koji će omogućiti širokom krugu poljoprivrednih proizvođača i prerađivača da dobiju dio financijskih sredstava za svoje investicije.