Nastaviti rast izvoza nove decentralizirane organizacijske strukture proizvodnje namještaja i prerade drva veliki je izazov struke, makroekonomske i industrijske politike. Optimizam bude izvoz vredniji od milijardu eura, dvoznamenkaste godišnje stope rasta izvoza te činjenice da su proizvođači parketa europski tržišni lider i da hrvatski dizajnerski namještaj osvaja tržišta EU. Samo 30-ak velikih tvornica u kojima je tehnološki proces pretežno integriran u jednom poduzeću sudjeluje u ukupnom izvozu namještaja sa 80 posto.

Samo 20% udjel je u izvozu više od 550 pretežno malih proizvođača namještaja. Mali su proizvođači vrlo vrijedan, ali i dalje nedovoljno produktivan resurs budućeg rasta izvoza namještaja i zapošljavanja.  Ako mogu veliki, zašto ne mogu mali?  Malo poduzetništvo, za razliku od velikih tvornica, ima problema u organizaciji proizvodnje za izvoz. Ništa manji nisu njihovi problemi u pribavljanju kredita jer banke daju prednost velikim projektima.  

Posljednjih godina okupili smo određeni broj poduzeća drvne struke u županijske i regionalne drvne klastere konkurentnosti, poduzetničke, gospodarske, industrijske, poslovne zone i druge oblike lokalnog udruživanja velikog i malog poduzetništva. To, međutim, nije dovoljno. Nakon 35 i više godina primjene klasterske organizacije u zapadnoj industriji namještaja dokazano je da koncept klastera nije sinonim za tradicionalno cehovsko udruživanje. Maksimalizirati povezivanje malog proizvodnog poduzetništva sukladno evoluciji suvremene prakse organiziranja i upravljanja poslovanjem klastera preduvjet je izvoza finalnih proizvoda.

Namještaj malih poduzetnika iz lokalnog klastera i/ili industrijske zone mora biti konkurentan namještaju iz velike tvornice. Kako bi članovi klastera konkurentnosti trebali organizirati proizvodnju i izvoz finalnih proizvoda od drva te osnažiti pregovaračku moć pri ugovaranju kredita s bankama?  Poduzetnici, državne i lokalne institucije, gospodarska komora imaju puno razloga zauzeti se za izradu studije opravdanosti (zašto ne i pilot-projekta?)  radnog naslova Virtualno umrežena tvornica namještaja, koordinirana informatičkom tehnologijom. 

'Malo je lijepo'
Zašto namještaj? Velika je društvena potreba razvijati domaću proizvodnju. Tko dokazuje da je industrija namještaja u EU grana s malom dodanom vrijednošću –  griješi. Neprihvatljivo je da se mi koji živimo na rubu naših prirodno obnovljivih šuma zadovoljavamo primarnom preradom i korištenjem drva kao izvorom energije. Raspoloživost prirodnog resursa može biti i dalje komparativna prednost isključivo ako proizvode šumarstva oplemenimo znanjem, vještinama i inoviranjem. To je ključno kako bi naši industrijski proizvodi i poslovni procesi imali  veću dodanu vrijednost. Riječ je o grani industrije koja je radno intenzivna, a ulaganja su razmjerno niska. Zašto tvornica? Nema ozbiljnih razlika u projektiranju tehnologije proizvodnje virtualno umrežene tvornice i velike tvornice namještaja. Razlike su u upravljanju i organizaciji.  

Zašto umrežavanje? Jer povezuje u poslovno/proizvodnu mrežu vertikalno i horizontalno veći broj nezavisnih malih subjekata koji sudjeluju ne samo u decentraliziranom tehnološkom procesu već i u složenom poslovnom procesu.Moto poduzetništva "malo je lijepo" gubi sjaj. Otkako je ponuda veća od potražnje, izvozno orijentirano poduzetništvo industrije namještaja posluje u iznimno nesigurnim i turbulentnim tržišnim uvjetima. U sličnim uvjetima posluju konkurentna poduzeća zapadne Europe. No, imaju prednost koju je teško zanemariti: tijekom 60 i više godina tržišne ekonomije kontinuirano poboljšavaju primjenom strategije diferencijacije proizvode, tehnologiju i operativne procese u svim područjima poslovanja obrta i industrije. Slijede koncepciju čiji je moto "malo je lijepo kad može biti veliko!". Mala poduzeća  mogu biti velika kad uspiju proizvodno i poslovno povezati se, virtualno umrežiti svoj rad i poslovanje. To nije jednostavno ostvariti obzirom na subjektivne interese poduzetnika.

Uspjeh umrežavanja nije izostao u sredinama gdje je ekonomski interes pobijedio, gdje se je zajedničkim snagama, zajedničkim ulaganjem znanja, vještina i kapitala radi na izgradnji održive konkurentske sposobnosti pojedinog poduzeća i lokalne klasterske organizacije.Udruživanje industrije i proizvodna suradnja danas, u vrijeme primjene informatičke tehnologije ima, a sutra u vrijeme automatizacije i robotizacije,  imati će još različitije sadržaje nego u vrijeme kad je dominirala birokratska organizacijska struktura drvnih kombinata.

To je realnost u proizvodnji tvornica lidera na europskom tržištu namještaja. Zašto virtualno? Fleksibilnost je misao vodilja virtualne organizacije, čiju primjenu karakteriziraju promjena u poduzeću kao posljedica prilagođavanja promjenama u vanjskom okruženju. Sve manje ima rigidne hijerarhije u upravljanju industrijom. Prilagodljivo, decentralizirano, fleksibilno, inovativno i specijalizirano malo poduzetništvo umreženo u višefazni tehnološki proces izrade finalnih proizvoda uspješno ostvaruje prednosti ekonomije veličine s jedne strane i dobro poznate prednosti malih nezavisnih specijaliziranih organizacionih jedinica s druge strane.

Svako nezavisno malo proizvodno ili uslužno poduzeće karika je u vrijednosnom lancu. Specijalizirano za određene faze ukupnog proizvodnog procesa. Poduzetnik eksternira sve aktivnosti u kojima nije najbolji, a zadržava one u kojima je konkurentan. Cilj su izvrsne performanse. Konkurentnost finalnog proizvoda na globalnom tržištu je zbroj rada i poslovanja izvrsnih malih proizvođača. Poslovni, proizvodni i tehnološki lanac toliko je snažan i konkurentan koliko je konkurentna najslabija karika u njemu. 

Improvizacija vs. program 
Istraživanja potvrđuju da je u Hrvatskoj usporena provedba izvornog koncepta lokalnih drvnih klastera i/ili industrijskih zona. Rast i razvoj često su rezultat spontanih procesa. Nekad čak improvizacije. U globalnom tržišnom konkurentskom okruženju traži se analitički prilaz izradi prijedloga i rješenja. Zato je više nego opravdano zauzimanje za izradu novih programa i novih projekta proizvodnje finalnih proizvoda u malom gospodarstvu umreženom u lokalne drvne klastere.

Pristup EU sredstvima ovisi o kvaliteti projekta. Pilot-projekt virtualne umrežene tvornice namještaja dat će snažan poticaj restrukturiranju malog poduzetništva u korist finalizacije. Dosljedna primjena  informatičke tehnologije i računalno umrežavanje bit  će kvalitetna podloga za  odluke određenog lokalnog drvnog klastera ili industrijski zone. Cilj je ekonomski efikasnija proizvodnja namještaja i finalnih proizvoda od drva.