U prošloj godini, u kojoj je hrvatski turizam imao blagi porast kako fizičkih pokazatelja tako i ukupnih prihoda, turističke agencije ostvarile su pad prihoda od čak 14,3 posto.

To dodatno upada u oči kad se zna da je agencijski biznis u prethodne dvije godine blago rastao. Podatak koji je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku nije iznenadio insajdere u branši, koja zadnjih godinu dana glasno upozorava na nekonkurentnu stopu PDV-a uvedenu nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Možda u ovom trenutku najočitiji, to međutim nije njihov jedini problem – tradicionalne putničke agencije u cijelom svijetu se suočavaju s novim okolnostima na tržištu, procvatom sharing ekonomije koja zaobilazi službene organizatore putovanja.

Internet u sve više slučajeva predstavlja (besplatnu) zamjenu za posrednika, agencije sve manje angažiraju i putnici i pružatelji usluga. Navedeni trend koji tek treba dostići svoj vrhunac u kombinaciji s nekonkurentnim poreznim stopama predstavlja ubojito oružje koje bi moglo pokositi dio domaćih agencija. Iako bi se na neki način moglo raditi o čišćenju tržišta, gdje preživljavaju nažilaviji, situacija je potencijalno opasna ako ugrozi organizirane dolaske u pred i posezoni, koju kakvu takvu još uvijek drže upravo organizatori putovanja. Također, zatvaranje agencija neće biti dobro ni za stopu zaposlenosti niti za vezane djelatnosti.  

Čekaju odgovor
Da je branša radila značajno slabije nego godinu prije dalo se naslutiti pri nedavnoj objavi rezultata poslovanja Atlasa, jedne od vodećih putničkih agencija koja je u 2014. imala gotovo 20 posto manji prihod, uz ostvareni gubitak od 75,5 milijuna. Vlasnici agencija tvrde da su lani, uvođenjem posebnog postupka oporezivanja PDV-om od 25 posto na paket aranžmane slijedom ulaska Hrvatske u EU, platili četiri puta više poreza nego godinu ranije.

Štoviše, Porezna uprava navodno ni sama još nije sigurna kako bi oporezivala agencije, s obzirom da se radi o složenom procesu posredovanja i kombinaciji prodaje vlastitih i tuđih proizvoda i usluga, te agencije još uvijek čekaju dogovor Ministarstva turizma i Ministarstva financija te objavu jasnih uputa za oporezivanje. Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija koji je dio pravne stečevine EU ne predviđa mogućnost  primjene snižene stope PDV-a, no u operativnoj primjeni posebnog postupka nacionalne porezne vlasti imaju priličnu autonomiju. Udruga putničkih agencija stoga traži da se u Hrvatskoj primjenjuje onaj model koji neće dovesti receptivne turističke agencije u tržišno nepovoljniji položaj. 

Plaćanje bez posrednika
Kako su iznijeli u nedavnom priopćenju, to se posebno odnosi na agencije koje se bave organizacijom poslovnih putovanja i kongresa, te putničke agencije koje na veliko prodaju domaće smještajne kapacitete. Također, UHPA je predlagala i rješenja vezana uz problem oporezivanja stranih autobusera, zbog kojeg su mnoge domaće agencije otežano poslovale sa svojim stranim partnerima ili čak gubile poslove. Ministar turizma Darko Lorencin sa sajma turizma u Berlinu, gdje se sastao s autobuserima, poručio je da snižavanja stope PDV-a od 25 posto na autobusne ture neće biti, već će se jedino pojednostaviti papirologija.

Pitanje smanjenog prihoda zbog visoke porezne stope, koja je znatno viša nego u konkurentnim zemljama, može biti vezano i uz problem razmahane sharing ekonomije. Radi se o "peer to peer" konceptu putovanja koji se temelji na online rezervacijama, autentičnom doživljaju uz pomoć neprofesionalaca, pri čemu ono što se iznajmljuje ne mora biti u službenoj turističkoj regulativi. Važnost rastućeg trenda sharing ekonomije u turizmu pokazuje činjenica da je to bila jedna od nekoliko najvažnijih tema turističkog sajma ITB u Berlinu. Vrijednost biznisa bukiranja i plaćanja putovanja putem interneta, bez ikakvih posrednika u sektoru smještaja, najma automobila, gastrononiji, u zadnjih pet godina dosegla je stotine milijarde dolara, plasiravši nove globalne igrače poput Airbnba, HomeAwaya, BlaBlaCara, s trendom rasta koji nezamislivo nadmašuje tradicionalne igrače. 

'Uložio u proračun'
I domaće agencije sve su više svjesne da se hitno moraju prilagoditi novim uvjetima poslovanja, te posegnuti za inventivnim rješenjima, a u to pak treba uložiti, što u tehnologiju što u kadrove koji razmišljaju "izvan kutije". "No umjesto u novu tehnologiju koja će mi omogućiti opstanak na tržištu, ja sam prošle godine tih milijun kuna 'uložio' u državni proračun, plativši četiri puta veći porez nego godinu ranije", kaže vlasnik jedne od najuspješnijih hrvatskih agencija te dodaje da bi mu se više isplatilo preseliti poslovanje u neku zemlju izvan EU. Začarani krug vrti se i u ovoj godini, tko ga preživi pričat će.