Dugih osamnaest mjeseci hrvatsku agrarnu scenu trese afera vezana uz mjeru 4 iz programa ruralnog razvoja, kroz koju je za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava do 2020. raspoloživo 667 milijuna eura. Kašu nezadovoljstva zakuhao je bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina s timom suradnika lani u siječnju već s objavom pravilnika za provedbu M4, no kako je krenulo izgledno je da afera neće lako stišati.

Ključ odluke, hoće li prerasti u trakavicu ili će uskoro dobiti pozitivan epilog, u rukama je tehničkog ministra poljoprivrede Davora Romića. Romić bi, ne samo zbog činjenice da se ovih dana rasplamsava predizborna kampanja u kojoj pljušte politikantska obećanja, trebao odustati od najave prebacivanja 316 milijuna kuna u novi natječaj, jer on radi aktualne situacije na političkoj sceni neće biti proveden u 2016., pa će potpore umjesto da završe u novim investicijama skupljati paučinu u sefu neke banke. Jakovina je, podsjetimo, kroz sporni prvi natječaj za mjeru 4 bio naumio sa 862 milijuna kuna financirati 212 od 940 projekata uvrštenih na listu.

Nakon kritika iz Europske komisije da Agencija za plaćanja u poljoprivredi nije kvalitetno obavila provjeru kandidiranih projekata, Romić se drznuo maknuti s liste njih deset. Po njegovoj projekciji potpore će dobiti 241 projekt, ukupno 546 milijuna dok uskraćenih 316 milijuna ostavlja za novu rundu natječaja. Ta odluka urodila je velikom uzbunom među gotovo 700 nezadovoljnih gospodarstava koja su ostala ispod crte, što njihova planirana ulaganja u modernizaciju proizvodnje i novo zapošljavanje odgađa za najmanje godinu dana, pa bi mnogi među njima mogli i nestati s tržišta. Nezadovoljstvo poljoprivrednika očekivano je i opravdano. 

'Ispod ministrove crte'
Međutim, najavljena odgoda isplate iznjedrila je i golemu dvojbu o funkcioniranju državnog sustava i  postupanju birokracije. Naime, netko vrlo upućen u problematiku i sva zbivanja oko mjere četiri, kako iz razdoblja Jakovine tako i kratkog mandata Romića, potrudio se razaslati argumentima potkovanu notu uz poziv na potpisivanje peticije na e-adrese svih 699 gospodarstava koja su ostala ispod crte. Namjera nepoznatog autora je srušiti Romićevu odluku o neisplati, odnosno izboriti raspodjelu 862 milijuna kuna.

Poljoprivrednici inicijativu neznanca na prvu loptu podržavaju. Tekst peticije koju je autor nazvao "ispod ministrove crte" mnogi će, najavljuju, priložiti uz žalbu kojom svom projektu žele izboriti poziciju iznad crte. No, znatiželju provocira i muči ih detalj tko je i na koji način dokopao se zaštićene baze podataka s gotovo 700 e-adresa poljoprivrednika. Sve e-adrese gospodarstava registriranih u Upisniku poljoprivrede RH pohranjene su u dvije-tri agencije vezane uz Ministarstvo poljoprivrede. Glavna baza podataka je u Agenciji za plaćanja, provedbenom tijelu za ukupan ruralni program. Stoga, vlasnici poljoprivrednih gospodarstava s pravom dvoje koliko su namjere autora peticije (ne)časne.  

Čeka se nadzor EU
Naime, uz potpis za podršku peticiji od njih se traži ne samo naziv gospodarstva već i OIB te iznos tražene potpore. Nastupa li netko, i taj se upitnik nameće, iz redova državne birokracije zapravo sada u maniri Robin Hooda ne bi li se iskupio za svoja (ne)djela iz prošlih mjeseci?  Ova enigma otvara i pitanje o mogućoj reakciji Europske komisije koja tek treba doći u nadzor. Romić je na uzorku 21. spornog projekta iz M4 deset odbacio, ostatak je pod prismotrom idućih pet godina.

Nakon neovlaštenog korištenja e-adresa, a posebice ako nadzornici EK pronađu još projekata kojima se pogodovalo, Agenciji bi mogla biti ugrožena akreditacija.Oduzimanje akreditacije najteža je sankcija, u toj opciji EK bi hrvatskoj Agenciji mogla nametnuti tutorstvo agencije neke od članica EU. Možda Slovence koji su navodno Hrvatsku već tužili Bruxellesu da pogodovanim višemilijunskim ruralnim potporama danim lokalnim poduzetnicima ugrožava tržišno natjecanje unutar EU.