Nisam bio na HAKOM-ovom Danu tržišta 2018., jer me nisu ni zvali. Prvi put dosad. Počeli su zvati 2013. godine. Onda su zvali 2014. pa 2015. pa 2016. pa 2017. godine. Čak su uz pozivnicu redovito slali mailom i podsjetnik. Ali moram priznati, možda je i bolje da me ove godine nisu ni pozvali ni podsjećali na to čime se bave i kakve su rezultate postigli.

Glavna kočnica

Simpatično mi je pak što iako me nisu zvali na taj događaj, poslali su mi priopćenje za medije u kojem su se pohvalili uspjesima 5. HAKOM-ovog Dana tržišta. Najblaže rečeno, duhovito. Iz moje perspektive, u posljednjih desetak godina odluke telekomunikacijskog regulatora Hakom-a, a vodstvo se mijenjalo, nije uvijek bila aktualna ekipa, najbolje oslikavaju zašto, kad birate u što ćete ulagati u Hrvatskoj, morate prije toga dobro proučiti situaciju na terenu, naći dobre savjetnike, pronaći odlične menadžere, pripremiti mnogo kapitala i naoružati se čeličnim strpljenjem. Dakako, možete misliti da je ovdje Zapad pa kao Tele2 jedno vrijeme ignorirati stvarnost. Ali s vremenom naučite. Možete čak biti i bivši ministar poput Borislava Škegre, koji je uložio u Metronet, ali opet ćete s vremenom naučiti. Na telekomunikacijskom tržištu možda imamo regulatora tržišne utakmice, ali kao da ga i nemamo. U šumi novih digitalnih usluga, puno priče o brizi za korisnike i sličnom šumu izgubila se suština. Kao što je nedavno spoznalo Ministarstvo gospodarstva, ne bi zapravo uloga državnih tijela trebala biti da se bave pravima potrošača, recimo da vode Europski potrošački centar. Logičnije je da to rade udruge za zaštitu potrošača. Telekomunikacijski regulator prvenstveno postoji da bi omogućio tržišnu konkurenciju sukladno propisima. Kad se ta konkurencija suzi s desetak na tri telekoma, onda dobijemo HAKOM kakav je danas. Instituciju punu stručnih ljudi koji znaju obavljati svoj posao i stalno usavršavaju svoja znanja. No, ne bave se u telekomunikacijama suštinom već su odličan birokratski motor sposoban za vrhunsku obradu papira.

Štoviše, kod njih te papire možete takoreći u cijelosti obraditi elektronički. Vjerojatno su u digitalizaciji prvi među državnim institucijama. Dakle, imamo savršeni birokratski aparat sa samo jednom manom: nema smisla.

Zašto je to tako da se naslutiti iz prethodne pohvale koju si je HAKOM dao sam. Prije mjesec dana poslali su priopćenje u kojem su se pohvalili da je “Hrvatska u društvu zemalja s najvećim napretkom na ljestvici IDI indeksa koji objavljuje ITU, a koji mjeri stupanj razvoja ICT-a”. No, kad sam krenuo provjeravati te podatke uspoređujući tablice godinu, dvije unatrag, ispalo je da je indeks IDI Međunarodne telekomunikacijske zajednice (ITU) neprecizan. Vrijednosti indeksa kao ni poredak država uopće se nisu poklapali pa je teza o napretku bila, u nedostatku bolje riječi, diskutabilna. Isto kao i slika koju o svojim rezultatima Hakom pokušava stvoriti.

Neki pak u besmisao rezultata HAKOM-a, čini se, nemaju dvojbe. Tako čak iz Bruxellesa, rezultate koje Hrvatska ima u telekomunikacijama vrlo jasno vidi Europska komisija. Prikazuje to kroz Unijin indeks digitalne transformacije društva i gospodarstva DESI. Tako je Hrvatska, prema lanjskom i još uvijek aktualnom DESI-ju na 24. mjestu od 28. članica Unije. Znači, pri dnu. Glavna kočnica, odnosno ključan razlog tako lošeg plasmana je u kategoriji “Povezanost”, odnosno telekomunikacijama, a njih regulira Hakom.

Monopoli, zna se, nisu dobri

Da ima više konkurencije, odnosno više tržišnih igrača, situacija bi bila bolja. To je i razlog zašto monopoli nisu dobri za gospodarstvo. Ekonomska teorija jasno ukazuje da što je tržište bliže monopolu, znači što je manje igrača, to se oni mogu lakše dogovoriti na štetu korisnika, to se ponuda sužuje, a cijene rastu.

Možda iz perspektive HAKOM-a u tome ima neka dobra vijest. Nažalost, ja je ne vidim. Konkurencija je dobra stvar i više konkurencije znači samo bolje usluge, bolje cijene i veću dostupnost. Dok se to ne ostvari Hakom bi za 2019. svoje godišnje okupljanje mogao skratiti s “HAKOM-ov Dan tržišta” na “HAKOM-ov Dan”. Ono “tržišta” ionako je već duže vrijeme višak.