Nova srpska vlada osnovala je Nacionalni savjet za gospodarski oporavak u kojem su se našlo i više vodećih domaćih tajkuni udruženih u ekskluzivnom klubu „Privrednik“.

Taj potez, sudeći prema prvim reagiranjima na portalima domaćih medija, izazvali su iznenađenje, pa čak i razočaranje, jer u širokoj javnosti preovladava uvjerenje kako je riječ o osobama koji su se najviše okoristile u procesu privatizacije zahvaljujući priveligiranom odnosu s vladajućim strukturama. Ulazak tajkuna u Nacionalni savjet pobuđuje dvojbu u javnosti kako je to najvjerojatnije cijena koju nova vlast plaća za pruženu potporu u predizbornoj kampanji.

Postalo je upitno koliko će biti učinkovita najavljena beskropomisna borba protiv korupcije, ako su u Nacionalnom savjetu tajkuni ili predstavnici njihovih kompanija, umješani u privatizaciju poduzeća za koja Bruxelles traži preispitivanje. Na popisu osporenih privatizacija, na koje ukazuje i Savjet za borbu protiv korupcije, nalazi se, pored ostalih, „C market“, kojeg je kupio Miroslav Mišković, „Luka Beograd“ novinska kuća „Novosti“, vlasnik koje je Milan Beko.

Prije osnivanja Nacionalnog savjeta Branislav Grujić, koji je izabran za njegova podpredsjednika, kao predsjednik tajkunskog kluba „Privrednik“, kako u javnosti zovu tu udrugu, poslao je vladi oštru poruku, tražeći od nje da se ne bavi demagogijom i populizmom, već da izađe s jasnim ciljem kako bi pokazala kojim putem ide Srbija. U prvim komentarima na popis članova Nacionalnog savjeta ukazuje se kako bi se u njemu trebali isključivo naći ekonomisti i neovisni eksperti, jer se dvoji u doprinos gospodarstvenika, koji će svatko od njih vući na vlastitu stranu, ovisno kojom djelatnošću se bave.

Članstvo u Nacionalnom savjetu, kojega je predsjednik premijer Ivica Dačić, stavlja gopodarstvenike, koji su ušli u njegov sastav u privelegirani položaj, jer je vlada namjenila miljardu eura za oporavak gospodarstva. Taj iznos bit će uporabljen za subvencioniranje kredita, tako što će njime biti pokrivena razlika izmjeđu bankarskih stopa na kredite, koje su veće od 3,5 posto što će je plaćati poduzeća. Narodna krilatica „tko bliže vatri taj se bolje grije“ dobija potvrdu i u kazivanju Jelene Krstović, potpredsjednice Miškovićeve Delte, koja je izjavila kako će se, kao članica Nacionalnog savjeta zalagati za stimuliranje domaćih investitora. Branislav Grujić je već požurio s konstacijom kako subvencionirani krediti predstavljaju dobru vijest.

Za razliku od njega Milan Knežević, predsjednik asocijacije malih i srednjih poduzeća, smatra kako stimuliranje zaduživanja tvrtki vodi u njihovu „narkomansku ovisnost“, što predstavlja najkraći put u cjelovit kolaps gospodarstva. I u Ministarstvu financija priznaju kako subvencionirani krediti nisu sretno rješenje, uz napomenu kako upumpavanje novaca u gospodarstvo na taj način predstavlja nestandardnu mjeru.

Odavno je poznato da se većina tajkuna nalazi u velikim financijskim teškoćama, koji već nekoliko godina traže vladinu potporu. Postoji uvjerenje kako im se sada pruža prilika da se dokopaju dobrog dijela „kolača“ od spomenutih milijardu eura.

Osnivanje Nacionalnog savjeta se doživljava kao stvaranje vlade izvan regularnog ministarskog kabineta. Sramotnim se smatra što Mišković, Beko i ostali, koji su se najviše obogatili kršenjem pravila poslovanja sada trebaju spašavati zemlju od ekonomskog kraha. Ogorčenje izazvano uvrštavanjem tajkuna u Nacionalni savjet vidljivo je u reagiranjima građana koji pitaju kako je moguće da se najveći mešetari nađu u njemu, koji nisu ništa proizveli, već su se bogatili na jeftinom uvozu i visokim cijenama uvezenoj robi.

Srpska ekonomija na strmoj silaznoj putanji

Prema posljednjim analizama ekonomista srpska ekonomija se nalazi na strmoj silaznoj putanji. Takva ocjena temelji se na stalnom padu industrijske proizvodnje u posljednja tri mjeseca za 3,6 posto, te štetama od suše, koje, nisu manje od milijardu dolara, što će izazvati veću cijenu hrane i povećati godišnju inflaciju na 10 posto, odnosno na dvostruko veću razinu od prognozirane. Sve nabrojeno odrazit će se na pad BDP za 2,5 posto, dok je ekonomskom politikom predviđen njegov rast od 1,5 posto, na temelju kojega su planirana sredstva u državnom proračunu, koji je tri mjeseca prije konca godine zapao u besparicu. Planirani minus u proračunu iznosio je prvobitno 1,2 milijardu eura, a novi ministar financija Mlađan Dinkić tvrdi kako državnoj blagajni nedostaje 1,9 milijarda eura.