Jesmo li smo stvarno na pragu četvrte industrijske revolucije? Pitanje je to na koje traže odgovor vlade, znanstvenici i industrijska operativa. Predviđa se da će Inovativne pametne tvornice (Smart Factories) sljedećih 30-40 godina investirati, inovirati, razvijati se i zapošljavati temeljem novih tehnoloških, ekonomskih i socijalnih paradigmi.

Pojam Industria 4.0 ušao je u ekonomski rječnik. Njemačka vlada s projektom Industrie 4.0 (2013), nizozemska sa Smart Industry  i francuska vlada s Industrie du Futur prve su izradile nacionalne dokumente kojima ne samo usmjeravaju, već financijskim sredstvima podržavaju izazove nadolazeće četvrte industrijske revolucije. Europska unija će u sljedećih šest godina projekt financirati sa 17 milijardi eura. Njemačka predviđa digitalizaciju industrije do 2030. godine. Komisija EU je dokumentom "Za renesansu europske prerađivačke industrije" utvrdila je da do 2020. godine udjel industrije u europskom BDP-u mora dostići 20%.

Gospodarska politika zemalja članice EU predviđa razvoj realne ekonomije. Zajednički cilj je nastaviti izgrađivati globalnu održivu konkurentnost i povećati produktivnost europske prerađivačke industrije. U sinergiji vlada, lokalnih jedinica uprave, strukovnih udruga, proizvođača, razvojnih Instituta, znanstvenih zajednica i obrazovnih ustanova. Industrija namještaja i prerada drva, dakako, nisu isključene. Izazovi budućnosti, koje kratko možemo definirati kao "Drvoprerađivačka industrija 4.0".

Visoko postavljeni ciljevi
Od osamdesetih godina prošlog stoljeća, a poslije prve naftne krize, tvornice namještaja i prerade drva odlučuju, istina sa zakašnjenjem u odnosu na automobilsku industriju, ući u procese dosljedne primjene informatičko-komunikacijske tehnologije i automatizacije proizvodnih i poslovnih procesa. Koji su sadržaj i karakteristika treće industrijske revolucije koja je još u tijeku, a za koju se koristi termin Industrija 3.0? Zdravi temelj buduće Industrije 4.0. Proizvodnja finalnih proizvoda od drva utemeljena je na trajnoj potražnji tržišta i na prirodno obnovljivoj sirovini. U okruženju potpune tržišne konkurencije.

Svjetska proizvodnja i izvoz namještaja godinama su u  dinamičnom  trendu rasta. Što je dokaz više da je riječ o profitabilnoj industriji. U isto vrijeme, globalna potrošnja namještaja blago raste, ili čak stagnira. Prema tome, globalna ponuda je osamdesetih godina prošlog stoljeća prestigla potražnju. Ali, uvijek ima niša u kojima potražnja potrošača nije zadovoljena. Uvoznici namještaja, prije svega iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije od tada više nego ranije, traže od dobavljača širok asortiman proizvoda visoke kvalitete izrade i obrade koji mora zadovoljavati estetske i funkcionalne kriterije sve izbirljivih potrošača čije je standard bio u trendu rasta.

Proizvođači razvijenih zemalja Zapada zato u upravljanju proizvodnjom i poslovanjem čine sve da se što učinkovitije prilagode promjenljivim zahtjevima tržišta i ponašanju međunarodne konkurencije. Rezultat su visoki postavljeni ciljevi: izvrsnost u razvoju proizvoda, tehnologije, organizacije, komercijalizacije, distribucije i financija. Uz korištenje instrumenata računalno integrirane proizvodnje i poslovanja. Uz sve veće je sudjelovanje automatizacije procesa, fleksibilnih tehnoloških sustava i strojeva vođenih računalom (CNC). Ima primjera korištenja robota prve i druge generacije, stare pile, blanjalice, glodalice i drugi mehanički strojevi koriste se i dalje u proizvodnji, ali sada u jednom broju tvornica imaju sekundarnu ulogu. 

Temelj za nove tehnologije
U industrijskoj operativi tvornica finalne prerade drva susrećemo miks tehnologija. Umjesto dvije predlažu se četiri grupe tehnološke razvijenosti proizvodnje. Prvu grupu čine pretežno korisnici visoke tehnologije, drugu korisnici srednje visoke tehnologije, treću srednje niže, a četvrtu pretežno korisnici tradicionalnih tehnologija. U današnjim uvjetima tržišnog natjecanja ne može se a priori zaključiti da su jedino proizvođači namještaja prve i druge grupe konkurentni i profitabilni. Pretpostavka odluke o kupovini i primjeni svakog stroja, pa i računalno upravljanog stroja, ili npr. fleksibilne tehnološke stanice je, dakako, kalkulacija isplativosti.

Konačno, važnu ulogu u industrijskom progresu imaju tvornice koje proizvode inovativne računalno upravljane automatizirane strojeve za drvnu industriju, a kojih ima najviše u Njemačkoj i Italiji. Hrvatska industrija namještaja, parketa i ostalih finalnih proizvoda od drva tek poslije privatizacije, s novim privatnim vlasnicima, poduzetnicima i menadžerima prihvaća najnovija znanja i iskustva u upravljanu proizvodnjom. Potvrda su odlični rezultati u proizvodnji i izvozu parketa, vrlo dobri rezultati proizvodnje namještaja iz masivnog drva, te konkurentna proizvodnja drvenih prozora i vrata. Što je solidan temelj na kojem će određen broj tvornica sutra koristiti nove tehnologije proizvodnje i poslovanja i uključiti se u projekt Industrija 4.0.

Naša nova decentralizirana i fragmentirana industrijska struktura finalne prerade drva i obrta, zna se, nije optimalno organizirana. Zaslužuju pozornost struke iskustva konkurencije glede iskorištenja kapaciteta fleksibilnih tehnoloških stanica i/ili računalno upravljanih strojeva. U čemu je važna uloga organiziranja tehnološkog procesa u lokalnim drvnim klasterima i/ili poduzetničkim zonama. Drugim riječima, umjesto proizvodnje na traci pod krovom jedne tvorničke hale, tehnološki proces gotovog proizvoda izvršava veći broj  malih i srednjih poduzeća. 

Nužna profitabilnost
Predložena Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja 2016-2020 je vrijedan plan razvoja, ali u kojem se nedovoljno spominje informatizacija, a naročito automatizacija. Prije 30 godina kupljeni su i instalirani prvi CNC strojevi u Hrvatskoj. Upitno je, međutim, koliko je kapacitet tih skupih strojeva bio racionalno korišten? Koliko je njihova kupovina bila ekonomski opravdana? Nije realno očekivati da će sve naše tvornice planirati automatizaciju, ona podrazumijeva primjenu mjera u tehnološkom procesu, u skladištenju materijala i gotovih proizvoda i unutarnjem transportu. Kada rješenja budu ekonomski opravdana primjena neće izostati. Ako bude novca za investicije. A novca neće biti bez dobiti proizvođača.