Više rijetko tko dvoji hoće li u drugoj polovici godine rast hrvatskog BDP-a usporiti. To što je ministar financija prije nekih mjesec dana izjavio da i Vlada sama to očekuje, evoluiralo je do danas do razine da se već drže predavanja kako preživjeti nadolazeće usporavanje gospodarstva u Hrvatskoj.

I dok menadžment u velikim tvrtkama bjesni na nonšalantne rasprave na tu temu, nameće se problem što bi trebali činiti vlasnici i direktori startupa, kao i oni iz malih i srednjih tvrtki, znači iz baze našeg gospodarstva, da bi uspješno prebrodili nadolazeće razdoblje. Vlada vlasnički i kroz javne natječaje izravno kontrolira polovicu hrvatskog gospodarstva. Pa ako ste izjavu ministra financija doživjeli kao kapitulaciju, a objektivno teško je očekivati od Vlade i političkih stranaka da će u iduće dvije izborne godine raditi nužne reforme da bi održali postojeći ili čak ubrzali rast BDP-a, u takvim uvjetima rješenje za manje, privatne igrače zapravo leži u startupima, robotima i novim modelima financiranja.

Snižavanje kamatnih stopa?

Direktor ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvoje Stojić tvrdi da su banke poboljšale uvjete kreditiranja biznisa.

No, u vrijeme gospodarskog usporavanja bolje se jeftinije zaduživati. Korak u dobrom smjeru, navodno, je očekivani povrat investicijskog rejtinga Hrvatskoj u idućih nekoliko dana, a koji bi se trebao odraziti na snižavanje kamatnih stopa. Dakako, možda i hoće, oko toga nema pravila.

Još bolji korak bio bi razvoj i legalizacija svih oblika crowdfundinga u Hrvatskoj. To bi stvorilo prostor za razvoj novih biznisa, primjerice startupa, ali i pojeftinilo i učinilo dostupnijim investicijski kapital.

Ako pak ministar financija ne poduzme ništa, a izgledno je da neće, onda u vrijeme pred usporavanje gospodarstva, kad se očekuje da bi veliki sustavi mogli rezati troškove na suradnji s manjim partnerima, logičan je korak za svaki manji biznis akumulacija obrtnih sredstava za sretno premošćivanje nadolazećeg razdoblja.

Startupi pomažu svima

Sequoia, VC tvrtka iz Silicijske doline u vrijeme prošle krize upozorila je svoje startupe da bez keša na bankovnom računu dostatnog za godinu dana hladnog pogona riskiraju propast. Isto upozorenje, ali s napomenom da bi ta sredstva trebala biti dostatna za 18 do 24 mjeseci rada, sada svojim startupima savjetuje Index Ventures. Ne treba stoga čuditi što mnogi u posljednje vrijeme skupljaju kapital i što crowdfunding platforma Funderbeam SEE raste brže nego ikad.

Druga stvar koja pomaže je robotizacija. U Hrvatskoj je malo prostora za uvođenje pravih, hardverskih robota u industriju, jer kao što je HGK pokazao imamo manje od 700 tvrtki koje se smatra industrijom u užem smislu te riječi.

I ne pomažu samo hardverski roboti već i oni softverski, tj. automatizacija manualnih procesa i povezivanje u digitalne ekosustave. Tu će dobro doći predstojeća, od Europske komisije nametnuta, prinudna primjena e-računa, i posljedično, očekivana šira primjena e-potpisa u Hrvatskoj koja bi trebala značajno ubrzati i pojednostavniti poslovanje.

Treće rješenje su startupi te šire, R&D. Kauffman Foundation dokazao je na podacima 1977-2005. da su startupi u SAD-u otvarali tri milijuna novih radnih mjesta godišnje, dok su starije kompanije gubile po milijun radnih mjesta.

Startupi, usto, donose i poslovne i tehnološke inovacije, koje, kroz partnerstva, pa i u području R&D-a, mogu pomoći i većim igračima. Hrvatska Vlada je ove godine vratila porezne olakšice za R&D, ali njima pomaže mahom velikim tvrtkama. EU će od 2020. velikim tvrtkama za R&D ulaganja davati umjesto 35 posto čak 50-70 posto bespovratnih sredstava. Dakle, i u usporavanju će biti prilika čak i ako Vlada svoj fokus ne stavi na 98 posto gospodarstva.