Na razini Europske unije više od petine stanovništva starije je od 65 godina. U odnosu na 20,6 posto koliko je lani iznosio prosjek EU u Hrvatskoj je taj udio dosegnut već 2019., dok se prošle godine popeo već na 21 posto.

Hrvatska se dobnom strukturom stanovništva svrstava među starije europske države, s tim da je u proteklom desetljeću udio osoba 65+ kod nas porastao za 3,3 postotna boda, što je brži tempo nego u EU u cjelini, gdje je povećan za 2,8 postotnih bodova.

Udio starije populacije danas se sagledava i u kontekstu pandemije Covid-19, pa tako i Eurostat u svojm pregledu podcrtava da je kod starijih ljudi taj rizik veći.
Prema podacima europskog statističkog ureda, veći udjel starijih osoba od Hrvatske ima šest članica Unije. U Italiji je on prošle godine dosegnuo 23,2 posto, u Grčkoj i Finskoj je na 22,3%, u Portugalu na 22,1, a osoba dobi 65+ nešto više nego kod nas ima i u Njemačkoj (21,8%) i Bugarskoj (21,6%).

Budući da se smatra da domaća statistika o migracijama ne registrira u potpunosti odljeve ljudi, a to su pretežito mlađe osobe, mnogi će reći da je stvarna slika kod nas u pogledu udjela starijeg stanovništva zapravo i nešto nepovoljnija.
Najniži udio stanovništva dobi 65 godina i više u EU ima Irska (14,4%), koja je ujedno i jedno od češćih odredišta hrvatskih migranata. Računajući i nečlanice EU, u Europi najmanji udjel populacije 65+ ima Turska u kojoj ih je samo 9,1 posto, a jednoznamenkastih 8,5 posto ima i Kosovo.

Malta je pak jedina članica Unije u kojoj je lani (ali i preklani) udjel te populacije u odnosu na godinu prije smanjen (sa 18,7 na 18,5 posto).

Znatne razlike udjela starijeg stanovništva prisutne su i na razini regija unutar pojedinih država članica. Tako npr. u Njemačkoj u Chemnitzu starijih od 65 godina ima gotovo trisedet posto (29,3%), dok ih je u Hamburgu i Berlinu 18 odnosno 19 posto

Iako manje, te su razlike prisutne i kod nas; u Jadranskoj Hrvatskoj udjel 65+ stanovništva lani je dosegnuo 22,4 posto, dok ih je u regiji Kontinentalne Hrvatske 20,4 posto.