Poslovna i investicijska klima uvelike je determinirana pravnom sigurnošću i stanjem u pravosuđu. Europska komisija i Svjetska banka su u svojim izvješćima za Hrvatsku prepoznale neke od ključnih problema kojima je opterećeno pravosuđe u Hrvatskoj, a koji se negativno odražavaju na gospodarske aktivnosti.

 Ti problemi se sastoje u neučinkovitosti pravosuđa, dugotrajnosti sudskih postupaka, neujednačenoj i nepredvidljivoj sudskoj praksi, prevelikom broju procedura za pokretanje poslovanja i prijenosa vlasništva, dugotrajnosti stečajnih postupaka i trgovačkih sporova, nedostatnoj zaštiti malih dioničara te prečeste promjene zakonodavnog okvira.  Svjetska banka pri izradi gospodarskog profila (Doing Business 2016.) određene države prati 11 područja koji utječu na poslovni ciklus te na temelju ostvarenog napretka rangira države u svijetu (njih 189). Od 11 spomenutih područja u njih 6 pravosuđe ima ključnu ili barem relevantnu ulogu za poduzimanje mjera kojima bi se unaprijedila poslovna klima u državi te poboljšao trenutni rejting.

Premda ovo nisu jedini problemi koji opterećuju pravosuđe oni bi se trebali staviti u primarni fokus budućih reformskih aktivnosti kako bi i pravosuđe dalo svoj doprinos gospodarskom razvoju zemlje. U Hrvatskoj je za pokretanje poslovanja potrebno proći kroz 7 procedura, a što u praksi traje i do 60 dana. U pogledu ovog indikatora Hrvatska je na 83. mjestu rang liste od ukupno 189 država koje prati Svjetska banka. Za ilustraciju, Albanija se nalazi na 58. mjestu. Brz prijenos prava vlasništva iznimno je bitan za normalno poslovanje, te dobivanje kredita od banaka. Za upis vlasništva u Hrvatskoj potrebno je provesti 5 postupaka što u prosjeku ukupno traje 62 dana. 

Uređenje tržišta rada
Procedure prijenosa vlasništva mogle bi se dodatno pojednostaviti i ubrzati kada bi se javnim bilježnicima omogućilo elektroničko podnošenje zahtjeva za prijenos vlasništva, elektronička uplata sudske pristojbe i primanje elektroničke potvrde o izvršenom prijenosu vlasništva. Poslovna klima ovisi i o tome koliko je učinkovit proces rješavanja trgovačkih sporova pred sudovima. Statističko izvješće o radu sudova za 2015. ukazuje na značajne negativne trendove upravo u rješavanju stečajnih predmeta na trgovačkim sudovima. Nadalje, problemi postoje i u pogledu zaštite malih dioničara čiju je zaštitu potrebno ojačati kroz podizanje transparentnosti kupoprodajnih transakcija trgovačkog društva, odgovornosti direktora za štete prouzročene trgovačkom društvu te položaja manjinskog dioničara kao tužitelja u odnosu na tuženike u sudskom postupku.

Konačno, konzistentna sudska praksa u radnim sporovima pridonosi uređenju tržišta rada i pravnoj sigurnosti kako poslodavaca tako i radnika. Problemi hrvatskog pravosuđa poput neučinkovitosti, duljine trajanja sudskih postupaka i velikog broja neriješenih predmeta negativno se održavaju na investicijsku i poslovnu klimu. Po broju neriješenih predmeta, posebice u građanskim, trgovačkim i ovršnim predmetima, Hrvatska je gotovo na samom vrhu EU.

Za ostvarivanje učinkovitosti pravosuđa potrebno je poduzeti niz međusobno sinergijski povezanih aktivnosti koje između ostalog uključuju bolje upravljanje sudovima, jačanje kadrovskih kapaciteta na najopterećenijim sudovima, podizanjem kvalitete sudovanja te osmišljavanjem posebnih edukativnih programa usmjerenih na podizanje učinkovitosti sudovanja, osmišljavanjem sustava stimuliranja najkvalitetnijih sudaca da isključivo rješavaju samo najstarije predmete itd. Svođenje suđenja u granice razumnog roka pridonijelo bi vraćanju povjerenja građana, ali i investitora u pravosuđe. Nadalje, ostvareni rezultati u podizanju učinkovitosti pravosuđa nemaju u svim vrstama sporova jednak učinak na unapređenje poslovne klime u Hrvatskoj. 

Troškovi poštanskih usluga
Zbog toga treba razlučiti podizanje učinkovitosti na razini cijelog sustava od podizanja učinkovitosti pojedinih vrsta sudskih postupaka. I dok su opći trendovi pozitivni, u pojedinim vrstama postupaka trendovi su negativni. Nažalost, upravno u onim granama sudovanja koje su najvažnije za gospodarstvo. Za poslovnu klimu ključni su pomaci na trgovačkim sudovima te u ovrsi, a upravo su tu prisutni negativni trendovi. Kod trgovačkih sporova prekomjerno trajanje postupka dovodi do propasti privrednih subjekata te gubitka brojnih radnih mjesta, a što se onda multiplicira sa svima onima koji ovise o onima koji su ostali bez posla.

Stoga sređivanje stanja u trgovačkom sudovanju treba biti glavni prioritet reforme pravosuđa, te upravo na tom području u najkraćem roku treba ostvariti vidljive pomake.Korištenje modernih informacijskih tehnologija još uvijek nije stavljeno u službu podizanja učinkovitosti pravosudnog sustava. Ne koriste se svi potencijali koje moderna tehnologija može dati za ubrzavanje i pojednostavljivanje procesa te smanjivanje troškova sustava. U praksi se čini da je uvođenje modernih tehnologija dovelo, umjesto do pojednostavljenja procesa i rasterećenja sudaca, upravo do suprotnog učinka te da su suci pored dosadašnjih funkcija dobili i novu nadležnost unošenja podataka u informacijski sustav.

Mogućnosti korištenja modernih informacijskih tehnologija u komunikaciji između sudova i stranaka još nije niti u početnoj fazi što negativno utječe ne samo na učinkovitost pravosuđa, nego i na ukupne troškove pravosudnog sustava. Naime, ukoliko se pogleda struktura proračuna za pravosuđe, uočava se da su troškovi poštanskih usluga na vrhu iza troškova za zaposlene. Iz toga jasno proizlazi da bi se uvođenjem izravne elektroničke komunikacije između sudionika u sudskom procesu osigurale značajne uštede. Pokretanje sudskog spora elektroničkim putem ujedno bi podigla učinkovitost naplate sudskih pristojbi. 

Prečeste izmjene propisa
Premda učestale promjene propisa nisu isključivo i primarno u odgovornosti pravosuđa, one se izravno odražavaju na samo funkcioniranje pravosuđa, a time i na pravnu sigurnost svih u društvu, pa tako i na pravnu sigurnost investitora i poduzetnika. Naime, učestale promjene propisa u više su navrata imale za izravnu posljedicu značajno povećanje priljeva predmeta na sudove, a time ujedno dovodile pravosudni sustav u situaciju da se ne može na učinkovit način nositi s tako povećanim priljevom predmeta. Stoga bi Vlada u narednom razdoblju trebala izbjegavati da izmjene propisa bude primarni odgovor na probleme u društvu, te posebice na slabosti u primjeni propisa. Zaključno, za vidljiv doprinos pravosuđa hrvatskom gospodarstvu potrebno je da pravosuđe usmjeri svoje aktivnosti na ona prioritetna područja koja doprinose unapređivanju poslovne klime u Hrvatskoj.