Bilo je samo pitanje vremena kada će prostor Srednje Europe, opet postati pravi europski hit, i to po drugi puta.

Prvi put, bilo je to početkom devedesetih kada su se, te nekoć uspješne i ekonomski snažne europske demokracije, uspjele osloboditi nakaradnog komunističkog sustava i krenuti putem demokracije, vladavine prava i europskih i transatlantskih integracija. Zapravo, priča o Višegradskoj skupini i Europskoj uniji jedna je od najuspješnijih priča europskoga kontinenta. Deset godina nakon priključenja Europskoj uniji sve te zemlje, unatoč krizi predstavljaju pogon za rast cijele Europske unije. Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka od pridruženja Europskoj uniji prije deset godina povećale su svoj BDP za polovicu, a članstvo u EU podiglo je prosječni godišnji rast zemalja skupine za oko jedan postotni bod. Osim gospodarskog rasta, članstvo je povećalo i indeks kvalitete života. Češka je prema tom indeksu, primjerice ispred Italije i Velike Britanije. Vrlo važnu ulogu u napretku zemalja skupine odigrali su europski fondovi, omogućivši projekte kojima je unaprijeđena infrastruktura, te poticano malo i srednje poduzetništvo. 

Proizvodnja automobila
Zemlje Višegradske skupine nadmašile su stare članice EU kad je riječ o rastu izvoza. Izvoz zemalja Višegradske skupine rastao je trostruko brže od izvoza starih članica. Višegradska je skupina četvrti po veličini izvoznik u cijeloj današnjoj EU. To je svrstava u bok najvećih izvoznika u EU, a skupina danas izvozi više od Italije i Velike Britanije. Ispred nje se nalaze samo Njemačka, Francuska i Nizozemska. Zemlje skupine istodobno su uspješne i na vanjskim tržištima: njihov izvoz u zemlje koje nisu članice EU učetverostručio se od 2003. godine. Orijentirale su se na razvoj automobilske industrije, pa je u samo deset godina Višegradska skupina postala najvećim proizvođačem automobila nakon Njemačke.

Napokon, zemlje Višegradske skupine imaju više od 64 milijuna stanovnika, u njima živi 13 posto ukupnog stanovništva EU. U jeku gospodarske krize, to je jedina europska zona koja je i dalje bilježila rast.  Nije ni čudo da najveće EU članice poput Velike Britanije inzistiraju na jačanju veza s Višegradom. Napokon i ovog tjedna s velikog investicijskog skupa u Beogradu, Kinezi su poručili kako žele investirati upravo u Srednju Europu. Srednja Europa je po drugi puta postao jako "in".   Hrvatska gospodarska komora već duže vrijeme radi na jačanju gospodarstava zemalja Višegradske skupine i Hrvatske. Za to postoje mnogi razlozi. Među ostalim, primjetan je trend okretanja hrvatskog gospodarstva, upravo tim tržištima. Razlozi su jednostavni; riječ je o, tradicionalno i kulturološki, tržištima bliskim hrvatskome, a članstvom Hrvatske u Europskoj uniji poslovanje se objektivno pojednostavnilo.

Hrvatsko se gospodarstvo, a to pokazuju i posljednje brojke, za 18 posto u svojem inozemnom poslovanju okrenulo zemljama EU. Okrenulo se svojoj novoj, ali zapravo najbližoj regiji – Europi. Treba uistinu iskoristiti neiscrpne potencijale suradnje V4 i Hrvatske. Hrvatska gospodarska komora želi snaženjem suradnje s zemljama Višegradske skupine, Slovenijom i Austrijom Srednjoj Europi otvoriti njena južna vrata. A interes i mogućnosti su uistinu velike. U nepunih godinu dana samo u HGK ugostili smo nekoliko gospodarskih izaslanstava, spajali potencijalne partnere. Kada je pak riječ o mogućnostima riječ je o razmjeni roba i usluga, zajedničkom nastupu na trećim tržištima, privlačenju ulaganja, prijavljivanju na EU projekte, razvoju zajedničke mreže distributivnih i vrijednosnih lanaca. 

Atraktivna tržišta
Upravo zbog  tih razloga, Hrvatska gospodarska komora je prije mjesec dana organizirala veliki poslovni forum hrvatskih gospodarstvenika i poslovnih ljudi iz Češke, Poljske, Mađarske i Slovačke povodom slovačkog predsjedavanja Višegradskom skupinom. Interes gospodarstva bio je iznad svih očekivanja. Forum je okupio sve hrvatske tvrtke koje već imaju iskustva u poslovanju sa zemljama Srednje Europe, poput Orbica, Podravke i mnogih drugih uspješnih hrvatskih tvrtki. Ono što uistinu veseli je i vidljivo pojačan interes tvrtki koje na tim tržištima nisu nikada bile.Riječ je o tržištima koja su atraktivna po potrošačkoj moći i poticajnoj poduzetničkoj klimi, zajedničkoj tranzicijskoj sudbini, dijelu povijesti i sociokulturnom naslijeđu, snažnom gospodarskom rastu i sve boljoj platežnoj moći, koja su tradicionalno okrenuta Hrvatskoj kao turističkom odredištu, gdje su prepoznatljivi hrvatski brandovi, a geografski je blizu i to smanjuje prijevozne troškove.

Prepoznavanje potencijala takve suradnje dobiva novu vrijednost i kroz važnu temu o energetskoj sigurnosti. Planirana je gradnja plinovoda koji bi povezivao Baltik i Jadran s LNG terminalima na krajevima plinovoda u Poljskoj i Hrvatskoj. Napokon, u sklopu razvoja prometne infrastrukture tu je i projekt gradnje nizinske željezničke pruge Rijeka – Budimpešta, jedan od razvojnih prioriteta za koji se planira osigurati i dio europskih financijskih sredstava. Gospodarski rast Višegrada omogućuje i usmjeravanje izravnih ulaganja na strana tržišta, a to je prilika i za Hrvatsku. Poslovna ljubav, kako je rečeno na poslovnom forumu, može uistinu biti obostrana.

Energetska sigurnost
Političke i gospodarske promjene u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi u posljednja dva desetljeća, infrastrukturne veze, najnoviji izazovi pitanja energetske sigurnosti daju značaj sjeverno-južnoj povezanosti regije, veći nego ikada dosad.Ako se s takvim planom slože svi zainteresirani, Hrvatska gospodarska komora će na proljeće sljedeće godine organizirati veliki summit gospodarskih komora zemalja Baltik- Jadran kako bi se gospodarske veze zemalja Srednje Europe ojačale i potaknulo poslovanje. To je ujedno i prilika da se hrvatske tvrtke napokon ukrcaju na već sada jureći vlak europske konkurentnosti.