Hrvatska će očito dvaput obilježiti 10 milijardi eura prihoda od turista koji dolaze u našu zemlju. Nakon što smo tu “okruglu” brojku bili obilježili s prošlom godinom (10,1 mlrd. eura), HNB-ova revizija statistike odnosa s inozemstvom vratila je “brojčanik” tih prihoda za 2018. na 9,5 milijardi eura.

U prva dva kvartala ove godine oni su u odnosu na lani povećani za oko pet posto (sa 2,59 na 2,72 mlrd. eura) i  tom dinamikom 10 milijardi eura moglo bi se dosegnuti ove godine. Devizni priljevi od turizma samo su jedno od pet značajnih područja revizije platnobilančne statistike.

Značajne korekcije prouzročile su i metodološka unaprjeđenja i prilagodbe vezane uz kratkoročne trgovačke kredite (odgođena plaćanja inozemnim dobavljačima), neformalne radničke doznake te uvoz rabljenih auta iz EU od strane fizičkih osoba. 

U konačnici je rezultat te revizije na primjeru 2018. godine ispao 3,9 milijardi eura veći bruto inozemni dug nego što je bio prije revizije (42,7 umjesto 38,8 mlrd), a ukupan saldo tekućeg računa platne bilance smanjen je za 281 milijun eura. Za toliko je, dakle, suficit tekućeg računa manji nego što su službene brojke sugerirale donedavno. 

Kako je ova velika revizija zagrabila čak 15 godina unatrag, u nekim godinama korekcije su ispale i znatno veće. U HNB-u su reviziju u svim segmentima predstavili kao znatna poboljšanja kvalitete podataka. 

Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorava, međutim, kako i velike revizije, koje se obavljaju svakih pet godina, obično vremenski idu unatrag do pet godina i rade se koordinirano s nacionalnim računima: “Promjene u bilanci plaćanja impliciraju i promjene BDP-a u toj vremenskoj seriji, jer platnobilančna i statistika nacionalnih računa moraju biti usklađene. Ovime se mijenja dinamika, razina i struktura BDP-a za niz godina unatrag”. 

Iako revizija ne utječe na nominalnu razinu javnog duga ili deficita, u odnosu na BDP se s promjenom “nazivnika” njihov udjel mijenja. S obzirom na predznak korekcija (manji izvoz usluga, veći uvoz robe…) proizlazi i da je u strukturi hrvatskog BDP-a udjel osobne potrošnje kao najveće sastavnice i veći od dosadašnjih procjena.

S tim se mijenjaju i deflatori, odnosno indeksi cijena za razdoblje revizije, podsjeća Lovrinčević. Sve u svemu, najnovija revizija, prema njegovoj ocjeni, uz statistički može imati i materijalni odraz i težinu.