Krajem 2013. godine tečaj EUR/USD nalazio se na razini od 1,38 dolara za jedan euro dok se trenutno nalazi na razinama od oko 1,07 što znači da je u navedenom razdoblju dolar ojačao za čak 23% u odnosu na euro.

Posljedica je to divergentnih monetarnih politika SAD-a i eurozone te rasta diferencijala kamatnih stopa između istih. S obzirom na očekivano daljnje jačanje američkog gospodarstva čemu u prilog idu i najavljene mjere fiskalne ekspanzije od strane predsjednika Trumpa taj bi se trend trebao nastaviti i u razdoblju pred nama što implicira daljnje jačanje dolara. Ipak čini se kako nova američka postava i nije tome tako sklona. Podsjetimo se kako je za vrijeme trajanja izborne kampanje Trump oštro kritizirao Fed te aktualnu čelnicu Yellen radi oklijevanja s podizanjem kamatnjaka.

Mnogi su tada smatrali da bi dolazak Trumpa na vlast doveo do bržeg tempa podizanja kamatnjaka posebice s obzirom da Yellenin mandat završava u veljači sljedeće godine što bi omogućilo Trumpu snažniji utjecaj na monetarnu politiku Fed-a. Ipak, čim je izabran za predsjednika Trump je počeo koristiti svoje govore kao vrstu verbalnih intervencija u kojima je naglašavao precijenjenost dolara a s ciljem slabljenja domaće valute. Spomenimo i kako je u svom nedavnom govoru Trumpov vrhovni savjetnik za vanjsku trgovinu Peter Navarro optužio Njemačku da namjerno održava euro podcijenjenim, a da bi potom euro ojačao. 

Porez na uvozna dobra
U svom govoru pred Kongresom krajem veljače Trump se dotaknuo problema prošlogodišnjeg trgovinskog deficita koji je dosegnuo 502 milijarde dolara te je istaknuo potrebu za uvođenjem snažnijeg poreza na uvozna dobra. Potonje bi tako riješilo tek mali dio američkog problema s trgovinskim deficitom budući da bi skuplja uvozna roba djelovala na način da čini uvozna dobra manje poželjnima pa bi se trgovinski deficit smanjivao po toj osnovi. S druge strane, problem smanjenja američkog izvoza čiji udio u BDP-u od 2014. godine kontinuirano pada posljedica je jačanja američkog dolara u odnosu na ostale svjetske valute. Doista, ukoliko pogledamo graf možemo uočiti kako je američka trgovinska bilanca od kraja 2014. godine postala visoko ovisna o kretanju tečaja EUR/USD pri čemu je svako snažno jačanje dolara sve više produbljivalo deficit u narednom razdoblju. 
 

Intervencije članova Feda
U svjetlu navedenog imali smo priliku svjedočiti i nizu verbalnih intervencija od strane članova Feda, a sve s ciljem slabljenja dolara. U posljednjem tromjesečju 2016. godine, američki je BDP porastao za 1,9% godišnje pri čemu je kontribucija neto izvoza iznosila negativnih 1,7 postotnih bodova.  Iz potonjeg je evidentno koliko su velike posljedice jačanja dolara na američku ekonomiju. Isto tako, eurozona bi u slučaju snažnijeg jačanja eura zasigurno trpjela posljedice, a posebice ukoliko uzmemo u obzir opadanje necjenovne konkurentnosti vodećih ekonomija kao što je Njemačka. U svijetlu navedenog čini se kako ćemo još neko vrijeme imati priliku svjedočiti verbalnim intervencijama s ciljem slabljenja vlastite valute (ili barem sprečavanja daljnjeg jačanja) s obje strane Atlantika.