Američki Kongres vjerojatno će provesti veliku poreznu reformu u razdoblju od sljedećih šest mjeseci. Iako će se nova pravila primjenjivati samo na američke porezne obveznike, ona će imati važne posljedice za tvrtke i tržišta diljem svijeta.

Najvažnije promjene odnosit će se na američke korporacije, više nego na pojedine porezne obveznike. Među tim reformama, ona s najočiglednijim i najizravnijim međunarodnim učinkom bit će promjena u oporezivanju stranih podružnica američkih korporacija. Trenutni američki propisi jedinstveni su među svim najvećim gospodarstvima. Razmislite o primjeru podružnice američke korporacije koja posluje s dobiti u Irskoj. Ta podružnica plaća irski korporativni porez po niskoj kamatnoj stopi od 12% koja je na snazi u Irskoj. Zatim slobodno može ponovno uložiti dobit nakon oporezivanja u Irskoj, u financijske vrijednosnice ili u operativno poslovanje bilo gdje u svijetu osim u SAD-u. Ako matično društvo strane podružnice donese dobit nakon oporezivanja natrag u SAD radi ulaganja ili distribucije svojim dioničarima, ono mora platiti trenutno važeći američki korporativni porez po stopi od 35% na svoju prvobitnu dobit prije oporezivanja u Irskoj, no priznaje mu se onih 12% koje je već platilo. Uslijed te kazne za repatrijaciju po stopi od 23%, američke tvrtke uglavnom se odluče protiv repatrijacije dobiti svojih stranih podružnica. Prema procjenama američkog Ministarstva financija, te su podružnice akumulirale dobit od svojih offshore podružnica u vrijednosti od 2,5 trilijuna američkih dolara.

Pad ulaganjan u svijetu

Kongres će u ovom trenutku vjerojatno usvojiti “teritorijalnu” metodu oporezivanja dobiti stranih podružnica američkih korporacija. Prema teritorijalnoj metodi, koju primjenjuje gotovo svako drugo napredno gospodarstvo, američke korporacije moći će repatrirati dobit nakon oporezivanja svojih stranih podružnica uz malo ili nikakvo dodatno oporezivanje.

Nadalje, Kongres će također vjerojatno uvesti “procijenjeni repatrijacijski porez” na 2,5 trilijuna američkih dolara dobiti akumulirane u inozemstvu, koja nikad nije bila podložna američkom oporezivanju. Iako odluke o pojedinostima te odredbe još uvijek nisu donesene, osnovna ideja bila bi ubrati porez od oko 10% ne neoporezivu prekomorsku dobit, koji će trebati platiti tijekom određenog broja godina. U zamjenu za tu novu poreznu obvezu, američke korporacije moći će repatrirati tu akumuliranu dobit u bilo kojem trenutku u kojem to budu željele.

Rast produktivnosti i BDP-a

Prelazak na novi teritorijalni porezni sustav vjerojatno će imati važne posljedice na ponašanje američkih korporacija. Veliki udio buduće dobiti njihovih stranih podružnica, koji bi se zadržao u inozemstvu prema zakonu koji je trenutno na snazi, vjerojatno će se vratiti u SAD, što će dovesti do smanjenja ulaganja u Europu i Aziju. Dio od 2,5 trilijuna prethodno generirane dobiti koja je trenutno u inozemstvu također bi se repatrirao. Nadalje, američke korporacije neće više imati poticaja za premještaj svoje zemlje osnivanja u ostale zemlje kako bi mogle distribuirati dobit generiranu u inozemstvu svojim dioničarima. Istovremeno, strane tvrtke dobit će poticaj za premještaj svog sjedišta u SAD, gdje će moći uživati u prednostima koje imaju američke korporacije bez dobivanja trenutno važećih poreznih sankcija.

Iako bi prelazak na teritorijalni sustav oporezivanja trebao imati najočigledniji utjecaj u inozemstvu, planirano smanjenje stope korporativnog poreza moglo bi imati još veći učinak. Zakonska stopa poreza na korporativnu dobit od 35% jedna je od najvećih među svim razvijenim zemljama. Prijedlog Kongresa bilo bi smanjenje korporativnog poreza na 20%. Predsjednik Donald Trump zahtijevao je stopu od 15%.

Niža stopa korporativnog poreza i prelazak na teritorijalni sustav povećao bi protok kapitala prema ulaganjima u američke korporacije izvana te kapitalna ulaganja u stanovanje u stanovima u vlasništvu stanara i u poljoprivredu. To bi povećalo produktivnost i BDP, što bi dovelo do povećanja poreznih prihoda koje bi djelomično kompenziralo izravan učinak smanjenja korporativnog poreza.

Povećanje fiskalnog deficita

Međutim, budući da prihod od korporativnog poreza trenutno iznosi oko 1,6% BDP-a, izravna posljedica prepolovljavanja kamatne stope smanjila bi prihod za oko 0,8% BDP-a, ili za 160 milijardi dolara godišnje prema trenutnoj razini proizvodnje.

Sjedinjene Američke Države ne mogu si priuštiti tako veliko povećanje fiskalnog deficita. Također, budući da se može promijeniti samo malo značajki zakona o korporativnom oporezivanju u cilju smanjenja tog gubitka prihoda, mislim da će stopa korporativnog poreza biti smanjena na oko 25%. To bi još uvijek bilo znatno manje od trenutne stope i sukladno s prosjekom OECD-a. Stope korporativnog poreza smanjuju se diljem svijeta u posljednjih nekoliko desetljeća. Američka stopa prethodno je iznosila 50%, a stope u ostalim zemljama OECD-a bile su znatno više od trenutnog prosjeka od 25%. Doista je moguće da će smanjenje američke stope poreza uzrokovati smanjenje stope korporativnog poreza u ostalim razvijenim zemljama kako bi poboljšale svoju relativnu privlačnost međunarodno mobilnom kapitalu.

Ukratko, kongresno zakonodavstvo koje će vjerojatno stupiti na snagu u nadolazećim mjesecima izmijenit će porezne zakone za američke kompanije, no ono će također imati važan učinak na međunarodni protok kapitala. Moglo bi također imati značajne posljedice na porezna pravila diljem svijeta. v

© Project Syndicate, 2017.