U skladu s tržišnim očekivanjima ECB je na sastanku prošlog četvrtka zadržao glavnu stopu refinanciranja te depozitnu kamatnu stopu nepromijenjenima na 0,0%, odnosno -0,4%, a što implicira kako banke zapravo plaćaju središnjoj banci za ona sredstva koja neiskorištena drže na njenim računima.

Uistinu nepromijenjena politika ECB-a barem zasad ne iznenađuje, a uzimajući u obzir kako je prošlo tek nekoliko tjedana od uvođenja pojedinih mjera najavljenih na sastanku ECB-a u ožujku (otkup korporativnih obveznica te TLTRO II), ali i činjenice da su tržišne reakcije na Brexit zasada slabije od inicijalno očekivanih.

U tom kontekstu, čelnik ECB-a Mario Draghi je u svom govoru po završetku sastanka Vijeća istaknuo kako je ECB-u potrebno više vremena kako bi u potpunosti razumio posljedice Brexita na cjelokupnu ekonomiju, ali je pritom i naglasio snažniju nego ranije spremnost ECB-a da reagira ukoliko će ekonomske posljedice Brexita (kao što je očekivano smanjenje domaće potražnje i usporavanje rasta) to zahtijevati. 

Kupovina njemačkog duga
Unatoč tome, ono što iznenađuje je što ECB nije prilagodio pojedine parametre postojećih politika s obzirom na novonastale okolnosti. ECB je tako u mogućnosti otkupljivati samo one obveznice koje nude prinos viši od depozitne kamatne stope odnosno -0,4%, a što s obzirom na nedavan rast averzije prema riziku i posljedičan snažan pad prinosa pojedinih zemalja onemogućava ECB da kupuje gotovo 2/3 njemačkog duga čiji se prinosi nalaze u negativnog teritoriju čak do 15 godina dospijeća.

Potonje tako implicira kako ECB-ovo nedjelovanje čak i u smislu tehničkih korekcija postojećih mjera je najvjerojatnije tek posljedica činjenice da smatra kako postoji mogućnost da možda iste neće biti potrebne. Uostalom, čemu prilagođavati mogućnost otkupa duga po nižim prinosima ako ne očekuješ da će oni ostati na istim razinama u nekom dužem periodu.

U tom kontekstu, važno je istaknuti kako je inicijalna reakcija tržišta na Brexit svakako bila slabija od očekivane, ali se ista zasigurno može i djelomično pripisati očekivanjima tržišta kako će vodeće središnje banke biti spremne na poduzimanje potrebnih mjera. Prisjetimo se da po najavi novih mjera od strane ECB-a u ožujku koja su uvelike nadmašila tržišna očekivanja (posebice u vidu otkupa korporativnih obveznica) tržišna nisu reagirala sukladno ekonomskoj logici, već su dionički indeksi oslabili dok je euro ojačao.

Niže kamatne stope?
Uzimajući potonje u obzir teško se može očekivati kako će retorika ECB-a biti dovoljna da umiri tržišta, ali i potakne rast u razdoblju očekivane neizvjesnosti koja predstoji pred nama s obzirom na nesigurnost vezanu uz pregovore između Velike Britanije i EU.  

U svijetlu navedenog čini se kako snažnije kvantitativno otpuštanje u vidu njegovog produljenja za 6 do 9 mjeseci, otkupa obveznica s nižim prinosom od aktualne depozitne stope, povećanje limita otkupa pojedinih zemalja, ali i mogućeg snižavanja kamatnih stopa možemo očekivati već na sljedećem sastanku ECB-a u rujnu.