Europska komisija prošlog je tjedna napravila novi okvir za promociju i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, prema kojem se različite grupe proizvođača mogu uključiti i promovirati pomoću novca EU svoje proizvode na trećim tržištima, dakle onima izvan EU, ali i na unutrašnjem tržištu Unije. EK je 14. studenoga usvojila program rada za politiku promocije u 2019., a 191,6 milijuna eura bit će dostupno za programe odabrane za sufinanciranje, što je povećanje od 12,5 milijuna eura u odnosu na 2018. godinu.

Hrvatski proizvođači često govore o nemogućnosti kvalitetne prezentacije svojih proizvoda i teškoćama u kontaktima s trgovcima i potrošačima. Evo, ovo je mjera koja im daje puno mogućnosti da se na pojedinim tržištima i s ukupnom marketinškom podrškom napravi iskorak na promociji naših visokokvalitetnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uz sufinanciranje EK sa 70 do 80% potrebnih sredstava za provođenje marketinških kampanja. Ostala sredstva trebaju osigurati sami proizvođači. Ako se između sebe dogovore, a to je kod nas izgleda najveći problem. Natječaj će biti raspisan u siječnju iduće godine, pa ima dovoljno vremena da se već sad počnu organizirati.

Prodor na razvijena tržišta

Programi će se u 2019. usmjeriti prvenstveno na tržišta izvan EU s najvećim potencijalom za rast. Namjera je da se, među ostalim, ova sredstva usmjere na promociju poljoprivrednih proizvoda iz EU država i na zemlje s visokim gospodarskim rastom kao što su Kanada, Kina, Kolumbija, Japan, Koreja, Meksiko i SAD i dr., objavila je EK.

Europa je najveći svjetski proizvođač kvalitetne hrane i pića. “Radujem se što ćemo s još većim naglaskom utjecati na napore promocije u 2019. te povećati svijest o toj činjenici u EU i u trećim zemljama s visokim potencijalom rasta, u korist naših poljoprivrednika i proizvođača”, kaže Phil Hogan, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj EU.

Hogan će, prema najavama, ovog tjedna boraviti u Hrvatskoj, a u četvrtak bi trebao sudjelovati i na okruglom stolu koji organizira Hrvatska poljoprivredna komora u suradnji sa Saborom, Ministarstvom poljoprivrede i Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj. Iako će tema biti buduća Zajednička poljoprivredna politika nakon 2020. godine, ne bi bilo loše kada bi se hrvatski proizvođači malo više informirali i o ovom programu koji traje već nekoliko godina.

Hrvatska u dosadašnjem programima promocije nije sudjelovala, odnosno bilo je pokušaja prijavljivanja koji, na žalost, nisu prošli. Na tome je radilo udruženja proizvođača ovaca, koji su projekt prijavili, ali nije prošao, dok se na razini Hrvatske gospodarske komore pokušalo povezati proizvođače crvenog mesa i mlijeka da se jave na natječaj, ali se proizvođači nisu uspjeli dogovoriti oko sudjelovanja.

Potencijal u voću i mesu

Načelno su hrvatski proizvođači zainteresirani za ovaj projekt, koji je osnažen nakon uvođenja ruskog embarga, no čini se da nemamo dovoljno kapaciteta da jednu jaku promotivnu kampanju istjeramo do kraja. Postoje potencijali u sektoru voća (npr. mandarine), suhomesnatih proizvoda ili mesa i mliječnih proizvoda, no najveći je problem to što proizvođači nisu udruženi, nemaju dovoljan i traženi udjel na tržištu (od 20 posto naviše), te ono što je najproblematičnije ne mogu sudjelovati u sufinanciranju ovakvih kampanja.

Iako rezultati za ovogodišnju natječaj (koji je raspisan u siječnju) još nisu objavljeni očito je da Hrvatska opet neće imati niti jednu promotivnu kampanju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Posljednji podaci koje je objavila EK govore da su se neke marketinške kampanje provodile ili se provode i na našem tržištu, i to dvije EU kampanje vrijedne 3,9 milijuna eura, od čega EU sufinancira više od 50 posto.

Riječ je o trogodišnjem projektu promocije ovčjeg mesa i sira u Njemačkoj, Grčkoj, Hrvatskoj i Bugarskoj koju provodi bugarska Nacionalna udruga za uzgoj ovaca i ovčjeg mlijeka i sira, te promociji povrća iz Slovenije, posebice organskog ptujskog luka, koji na tržištu Austrije, Hrvatske i Slovenije provodi zajednica proizvođača Skupina vrtovi panonski.

Slovenci osim promocije povrća (luka i drugog organskog povrća osim kukuruza), imaju kampanje i promocije svinjskog mesa u Srbiji, što je prilično zanimljivo, mliječnih proizvoda na tržištima BiH, Crne Gore i Srbije, te promociju proizvoda od žitarica i riže koju slovensko Gospodarsko interesno združenje industrije žit in riže, provodi u BiH i Crnoj Gori.

Širenje zdrave hrane

Početkom ove godine su nam iz Hrvatska poljoprivredne komora poručili kako se oni žele aktivno uključiti i pomoći proizvođačima da se prijave na ovaj natječaj, no tada su čekali da prođe novi zakon o HPK, nakon kojeg su očekivali da će institucionalno imati veći broj proizvođača, bolje udjele na tržištu, te veće mogućnosti sufinanciranja i educiranja da se proizvođači uključe i pokušaju ići na natječaj. Sada ponovno pozivaju proizvođače da im se jave, kako bi zajedno krenuli u izradu projekata. U okviru programa za iduću godinu fokus je na kampanjama koje promoviraju različite sheme i oznake kvalitete EU, uključujući zaštićenu oznaku izvornosti (PDO), zaštićene zemljopisne oznake (PGI) i tradicionalne specijalnosti zajamčene (TSG), kao i organske proizvode.

Osim toga, dio sredstava usmjeren je na određene specifične sektore, kao što je održiva proizvodnja, te voće i povrće. Posebno se ističe namjera za promoviranje zdrave prehrane među potrošačima EU.

Pozivi za podnošenje prijedloga za određene kampanje, kao što smo spomenuli, bit će objavljen u siječnju, a natječaj će trajati tri mjeseca i bit će otvoren za državna tijela, poput organizacija za trgovinu, proizvođačke organizacije i agro-prehrambene skupine koje mogu promovirati svoje proizvode. I sve je već sada lijepo objavljeno i objašnjeno na stranicama EK.v