Nakon što je u drugom i trećem tromjesečju hrvatsko gospodarstvo zabilježilo dvoznamenkaste godišnje stope pada (-15,4 i -10 posto), prva procjena državnih statističara pokazuje da je u zadnjem kvartalu BDP u usporedbi s prethodnom godinom potonuo sedam posto. Istodobno, prema sezonski prilagođenim podacima u odnosu na prethodni kvartal u četvrtom se bilježi pozitivna stopa promjene od 2,7 posto. U DZS-u, doduše, navode i kako su se “okolnosti povezane s pandemijom Covid-19 odrazile na dostupnost i pouzdanosta podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a.

Kako bilo, prva procjena upućuje da je na razini cijele prošle godine BDP realno pao za 8,4 posto.

Posljednja dva lanjska mjeseca bila su obilježena drugim valom pandemije, pa kvartalni BDP dijelom odražava i prateće zaoštravanje epidemioloških mjera s ograničenjima kretanja i rada. Taj utjecaj u prvom redu se može tražiti u padu potrošnje kućanstava, koja je u odnosu na posljednje tromjesečje godinu prije pala 4,5 posto.

Izvoz roba i usluga pao je i jače – 9,8 posto. Iako je robni izvoz povećan za 8,6 posto, potonuo je znatno jače, 35 posto. I kod pada ukupnog uvoza za 7,6 posto znatno jače smanjenje u međugodišnjim usporedbama ostvareno je kod usluga (-26%), dok je robni bio samo 3,6 posto manji.

Nasuprot tome, investicije i državna potrošnja sastavnice su BDP-a koje su u zadnjem tromjesečju zabilježile godišnji rast. Investicije su porasle za ohrabrujućih 4,2 posto, a državna potrošnja za 1,6 posto. Dok je za državnu potrošnju rast zabilježen i u tri prethodna kvartala, kod tzv. investicija u fiksni kapital pandemija je početni rast (u prvom kvartalu 3 posto) u drugom i trećem tromjesečju bila preokrenula u snažan pad (od 14,7 i 3%).

Prema tzv. proizvodnoj metodi, bruto dodana vrijednost (BDV) pala je u četvrtom tromjesečju za 5,8 posto, što je osjetno niža stopa nego kod BDP-a. Uz znatan pad u djelatnostima trgovine na veliko i malo, prijevoza, smještaja te pripreme i usluživanja hrane, pad BDV-a ublažio je rast u građevinarstvu (4,3%), poljoprivredi (6,4%) i kategoriji informacija i komunikacija (1,6%), a “plus” u međugodišnjim usporedbama, premda na razini statističke greške (+0,1%) zabilježila je u četvrtom kvartalu i prerađivačka industrija.

Iako je 2020. zaključena jednoznamenkastom stopom pada kvartalnog BDP-a, godišnji pad u zadnja tri mjeseca od 7% (ili 7,1% desezonirano)  je i dalje jača kontrakcija nego u državama članice s kojima se obično uspoređujemo, ali i velike većine svih članica EU. Veći pad od Hrvatske u kvartalu obilježenom drugim valom pandemije i pratećim mjerama vlada zabilježile su samo Španjolska (-9,1%) i Austrija (-7,8%.).

Među zemljama tzv Nove Europe, primjerice, baltičke zemlje i Rumunjska imale su pad manji od dva posto, Slovačka i Poljska po 2,7 odnosno 2,8 posto, Bugarska 3,8, Mađarska 4,3 posto, Češka pet… Zbog specifičnosti hrvatske ekonomije, posebice udjela turizma, i na razini cijele 2020. Hrvatska u toj skupini zemalja prednjači padonm gospodarstva.