Strah vezan uz utjecaj tehnologije na tržište radne snage nije ništa novog. Tijekom ranog devetnaestog stoljeća grupa engleskih radnika tekstilne industrije poznata kao Luditi brinuli su da će ih nove tehnologije poput mehaničkog tkalačkog stana i strojeva za predenje koštati posla.

Protestirali su razbijajući strojeve. Danas su strepnje da će nove tehnologije uništiti milijune poslova rasprostranjenije no ikad. Uslijed velike krize zapošljavanja, tehnologija nastavlja smanjivati radnu snagu neophodnu u masovnoj proizvodnji, dok automatizacija rutinskih pravnih poslova kao i onih u računovodstvu prazni i taj sektor tržišta rada. Znanost robotike revolucionizira proizvodnju; svake godine upotrebljava se dodatnih 200.000 industrijskih robota. 2015. očekuje se da će ih ukupno biti 1,5 milijuna. Prilagodba tržišta rada svijetu rastuće automatizacije radnih mjesta bit će jedan od izazova koji će odrediti naše doba.  

Raste nezaposlenost
Ipak, niti jedna zemlja ne može si priuštiti ignoriranje te transformacije. Ukupno u svijetu ima oko 200 milijuna nezaposlenih, od 2008. taj je broj porastao za 27 milijuna. Postoji presudna potreba za predviđanjem nadolazećih tehnoloških promjena i omogućavanjem globalnoj radnoj snazi obrazovanje i vještine neophodne za uključenost na moderno tržište rada. Diljem svijeta trećina anketiranih poslodavaca žali se da nije u mogućnosti pronaći radnu snagu s odgovarajućim vještinama za popunjavanje postojećih praznih radnih mjesta. Potrebno je uspostaviti učinkovite načine prelaska nakon osposobljavanja i edukativnih programa u svijet rada kako bi se vještine mogle podudarati s tržišnom potražnjom.

Neophodno je osnažiti vladine programe, dok poslodavci i sindikati trebaju preuzeti veću odgovornost vezano uz ulaganje u vještine. Oni se također moraju podrobnije savjetovati s obrazovnim djelatnicima i tvorcima politike, a njihove rasprave trebale bi se temeljiti na podacima o tržištu rada, ocjenama izvedbe i raspoloživosti usluga zapošljavanja. Bez obzira na razinu razvoja neke zemlje, ulaganje u obrazovanje i vještine povećat će sposobnost njene radne snage za inovacijama i prilagodbu novim tehnologijama. Takvo ulaganje može odrediti je li gospodarski rast neke zemlje općenito sveobuhvatan ili on isključuje velike društvene segmente.  Velika količina radnika koji su osposobljeni na odgovarajući način i mogu nastaviti s učenjem ulijeva povjerenje ulagačima i time se otvaraju radna mjesta. Uz osposobljavanje radne snage za doba daljnje automatizacije, održivo gospodarstvo mora pružiti zaštitu radnicima tijekom dobrih i loših razdoblja.

Priroda odnosa između radnika i poslodavaca se mijenja. Ljudi koji se uključuju u tržište rada sve više pronalaze samo povremena ili privremena zaposlenja; često su prinuđeni prihvatiti neformalna zaposlenja ili emigrirati radi zaposlenja. Takvi trendovi zaoštravaju nejednakosti među prihodima. Stoga je neophodna politika ublažavanja. Uz snažan sustav povlastica za nezaposlene, društvena zaštita u vidu zdravstvene zaštite i mirovina neophodna je za cjelokpunu sigurnost radnika i u cilju omogućavanja zdravog gospodarstva. Međutim, tek 20% svjetske populacije ima odgovarajuće društveno osiguranje; više od pola svjetske populacije nema nikakvo osiguranje. Stoga je rad Međunarodne organizacije rada, koja je osnovana 1919., još uvijek relevantan. U svijetu sve veće automatizacije radnih mjesta i erodirajućih odnosa između poslodavaca i posloprimaca, vrijednosti obuhvaćene standardima o radu potrebnije su no ikada. 

Demografske promjene
Složenim izazovima s kojima su suočeni radnici diljem svijeta bit će potrebna složena rješenja. Godine 2013. Međunarodna organizacija rada pokrenula je svoju inicijativu za budućnost rada, koja teži pronalaženju i analizi trendova u nastajanju i otvara forum za raspravu o onome što je neophodno učiniti u cilju prilagodbe uvjetima na tržištu rada koji se brzo mijenjaju. Naš svijet se znatno izmijenio tijekom prošlog stoljeća – i to ne samo uslijed tehnologije. Do 2050. globalna populacija premašit će 9 milijardi. Broj ljudi u dobi iznad 60 godina utrostručit će se. Tri četvrtine starije populacije živjet će u zemljama koje se trenutno smatraju zemljama u razvoju, a većina njih bit će žene. Te demografske promjene dodatno će revolucionizirati tržište rada, sustave društvenog osiguranja, gospodarski razvoj i svijet zapošljavanja. 

Održivo društvo
Unatoč cjelokupnom napretku koji je društvo ostvarilo od doba Ludita, ostaje jedna jednostavna istina: strojevi moraju povećati, a ne umanjiti naše mogućnosti za sveobuhvatan rast i široko rasprostranjeni prosperitet. Moramo se pobrinuti da moderno gospodarstvo bude održivo, sazdano na načelima ljudskog dostojanstva i mogućnosti za dostojan rad. 

© Project Syndicate, 2015.