Ključni problem u Sjedinjenim Američkim Državama u ovom trenutku – koji se odražava u pobjedi Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u studenome  – leži u tome da se prevelik broj Amerikanaca osjeća bespomoćno i nesigurno po pitanju polarizacije zapošljavanja do koje je došlo kao posljedica globalizacije i novih tehnologija.

Dok visokoobrazovanim ljudima na vrhu distribucije dohotka ide bolje nego ikada, ljudi koji imaju samo srednjoškolsko obrazovanje suočeni su s padom dohotka, životnog standarda te vlastitih izgleda za budućnost, kao i za budućnost vlastite djece. Srednja klasa se raspada. Trump je pobijedio uveliko stoga što je uvjerio glasače u državama Pennsylvania, Michigan, Wisconsin i ostalim državama da će njegova politika polučiti bolje rezultate u zajednicama u kojima je proizvodnja u opadanju. Zapravo, njegova administracija, uz podršku republikanske većine u oba doma američkog Kongresa vjerojatno će samo uspjeti pogoršati stvari za već ionako utučene Amerikance.

Temeljni problem je nova tehnologija, osobito informacijska tehnologija i način na koji je ona preobrazila prirodu rada. Kao što su pokazali David Autor i David Dorn, nestala su brojna radna mjesta za radnike sa srednjom stručnom spremom, za one sa srednjim dohotkom, te za srednju klasu. Nova radna mjesta koja su se pojavila dobro su plaćena visokoobrazovanim ljudima, a loše ljudima koji imaju samo srednjoškolsko obrazovanje. Najvažniji simptom – ali samo simptom – je nestanak dobro plaćenih poslova u tvornicama. Zaposlenost u proizvodnji pala je za više od dva milijuna od 2004. do 2014. i trenutno samo malo premašuje 8% od ukupne zaposlenosti – nastavljajući dugotrajni pad još od 1950-ih.

Pogrešno promicanje TPP-a
Ovaj trend potaknut tehnologijom sastoji se od učinaka smanjenih troškova prijevoza i komunikacije, uslijed činjenice da je prijevoz robe na velike daljine postao jeftiniji. Rastuće mreže sofisticiranih dobavljača olakšavaju premiještanje proizvodnih aktivnosti u prekomorske zemlje na lokacije s nižim plaćama.  Brojne američke tvrtke učinile su to značajnim dijelom svoje poslovne strategije, a posljedično propadanje američke proizvodnje ide rukom pod ruku s padom unionizacije. Kad ljudi izgube relativno visoko plaćen posao s kolektivnim ugovorom koji podrazumijeva visoke povlastice, često se zaposle za nižu plaću i s nižom razinom povlastica.

Financijska kriza iz 2008. godine pogoršala je dohodovnu nejednakost i ekonomsku nesigurnost djelomično kroz ubrzavanje zatvaranja radnih mjesta u proizvodnji. Argumenti koji su išli u prilog tome da je ona bila neophodna ili čak “optimalna,” kako bi narušila financijsku podršku vlade bankama i njihovim izvršnim dužnosnicima nisu uvjerljivi (barem ne izvan Wall Streeta). Da, imućni Amerikanci suočili su se s velikim padom bogatstva uslijed pada cijena imovine. No oni od tada ostvaruju korist od robustnog oporavka cijena dionica i najskupljih nekretnina.

U takvom okruženju u kojem je tako velik broj ljudi suočenih s neizvjesnim ekonomskim izgledima, promicanje Transpacifičkog partnerstva (TPP) od strane administracije predsjednika Baracka Obame u najboljem slučaju može se smatrati pristupom koji se oglušio na ta pitanja.  Administracija je zastupala stajalište da će Transpacifičko partnerstvo otvoriti neka dobra radna mjesta – te da će ljudi koji slijedom toga izgube svoja radna mjesta biti “kompenzirani”. No, takva kompenzacija uvijek naposljetku bude minimalna i uglavnom se smatra besmislenom. Eto zašto je Trump osvojio velike većine u tako brojnim uporištima radničke klase koja su prethodno podržavala Obamu.

Pregrijavanje gospodarstva
Nažalost, život tih glasača uskoro će se pogoršati. Uslijed kontrole predsjedništva i Kongresa, vjerojatno je da će republikanci provoditi tri glavne ekonomske politike. Smanjenje korporativnih poreza te poreza na osobne prihode u prvom će redu pomoći bogatijim Amerikancima. Opoziv Obamine zdravstvene reforme imat će ozbiljne posljedice na brojne ljude s nižim prihodima jer će oni izgubiti cjenovno pristupačno zdravstveno osiguranje.  Također, financijska deregulacija uglavnom će pogodovati velikim globalnim bankama, potaknuti nerazborito prihvaćanje rizika te pripremiti pozornicu za nastupanje još jedne krize velikih razmjera.

Povrh toga, vjerojatno je da će konfrontacijske trgovinske mjere koje je Trump predložio dodatno pogoršati situaciju vezano uz zapošljavanje. Istovremeno, vjerojatno je da će bilo koji učinkoviti poticaj gospodarstvu bilo vrlo malih razmjera. Pregrijavanje gospodarstva – koje vodi do više inflacije i viših kamatnih stopa – obično ne pomaže ljudima s nižim prihodima (sjetite se 1970-ih). Trumpovo glavno materijalno obećanje bilo je da će vratiti radna mjesta srednjoj klasi, osobito u proizvodnji. Međutim, ništa u njegovoj politici ili u širem programu republikanaca neće se uhvatiti u koštac s temeljnim pitanjem tehnoloških promjena. Također, sljedeći val tehnologije, uključujući vozila bez vozača, imat će značajniji negativni učinak na dohodak i prilike za svakoga tko trenutno isporučuje robu ili prevozi putnike automobilom.

Bez plana B
Štoviše, brzi napredak umjetne inteligencije i robotike znači da, čak i ako se proizvodni output u SAD-u stabilizira ili krene uzlaznom putanjom, to neće podrazumijevati niti približno toliko radnih mjesta za radnike sa srednjom stručnom spremom koliko ih je bilo u prošlosti. Isto tako, automatizacija će potkopati broj trenutno dobro plaćenih radnih mjesta u uslužnom sektoru. Obzirom na ulogu tehnologije u istiskivanju radnika, protekcionizam – razvrgavanjem trgovinskih sporazuma i nametanjem pristojbi na kinesku i meksičku robu – neće vratiti dobro plaćena radna mjesta u proizvodnji, a Trump nema nikakav plan B. To znači da će polarizacija zbog koje je Trump došao na vlast postati samo još izraženija.

© Project Syndicate, 2016.