Posljednjih mjeseci energetska oporaba otpada postala je jedna od središnjih tema u Republici Hrvatskoj, poglavito radi postojećeg plana izgradnje energane na otpad u mjestu Resnik, pored Grada Zagreba. Usporedno s prelaskom na kružno gospodarstvo, u javnosti se vodi žustra rasprava o ulozi i potrebi izgradnje postrojenja za termičku obradu otpada (tzv. energane na otpad) u Republici Hrvatskoj koja, za razliku od većine zemalja članica Europske unije, ne raspolaže takvim postrojenjima.

S obzirom da u medijskom prostoru prevladavaju mišljenja raznih nevladinih udruga koje su a priori protiv takvih postrojenja, a što izravno utječe i na negativnu percepciju javnosti vezano za energetsku oporabu (spaljivanje) otpada, potrebno je ukazati na pozitivne učinke energana na otpad koji su utemeljeni na konsenzusu struke, a koji govori u prilog tome da su moderna postrojenja za dobivanje električne i toplinske energije iz otpada sigurna, da ista ne zagađuju okoliš te da igraju važnu ulogu u održivom sustavu gospodarenju otpadom. Stoga je cilj ovog članka pružiti osvrt na utjecaj takvih postrojenja na okoliš i ljudsko zdravlje temeljem znanstveno utvrđenih činjenica te razmotriti potencijalne poslovne prilike vezano izgradnju i rad takvih postrojenja.

Razlučiti od spalionica

Sukladno podacima Eurostata za 2022. godinu, u Europskoj uniji nastalo je oko 230 milijuna tona komunalnog otpada, od čega je oko 27 posto (62 milijuna tona) termički obrađeno. Navedenim postupkom proizvedeno je ukupno 39 TWh električne odnosno 90 TWh toplinske energije. Kada govorimo o broju postrojenja za termičku obradu otpada, trenutačno je u Europi u pogonu oko 500 takvih postrojenja. Bez obzira što Europska unija snažno promovira postupak materijalne oporabe otpada odnosno njegovo recikliranje, procjene su da će do 2035. godine ukupna količina preostalog otpada, odnosno otpada koji nije moguće reciklirati a koji će biti potrebno obraditi, iznositi oko 142 milijuna tona godišnje.

Iz navedenog je razvidno da se radi o postupku koji je iznimno zastupljen kada je u pitanju gospodarenje otpadom, značajno doprinosi proizvodnji električne i toplinske energije, kao i da će se potražnja za kapacitetom termičke obrade otpada nastaviti i u budućnosti. Na primjer, energana na otpad Sysav u gradu Malmö, jedno je od najučinkovitijih energetskih postrojenja u Švedskoj koje godišnje obradi više od 600.000 tona komunalnog otpada uz proizvodnju 270 GWh električne i 1,5 TWh toplinske energije koja se distribuira u 60 posto stambenih jedinica grada s ukupno 340.000 stanovnika.

Iznimno je važno naglasiti da moderna postrojenja za termičku obradu otpada u Europi nemaju gotovo ništa zajedničko s tzv. “spalionicama otpada” te da ista podliježu strogim ograničenjima emisija i stalnom nadzoru sukladno Direktivi 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama. Općenito govoreći, emisije iz velikih postrojenja za izgaranje u Europskoj uniji dramatično su se smanjile u periodu između 2004. i 2022. godine: razina emisije sumporovog dioksida (SO2) i lebdećih čestica (PM10), na primjer, smanjila se za čak 92 posto, dok je emisija dušikovih oksida (NOx) smanjena za 70 posto. Također, nedavno objavljeni podaci o utjecaju modernih postrojenja za termičku obradu otpada na ljudsko zdravlje ukazuju da ne postoje znanstveno utemeljeni dokazi da postrojenja za termičku obradu otpada, a koja su projektirana i djeluju u skladu sa standardima emisija koja su na snazi u razvijenim zemljama, imaju značajan utjecaj, kako na okoliš tako i na zdravlje ljudi koji žive u njihovoj blizini.

Izdvajaju metale

Kada razmatramo emisiju dioksina, koja predstavlja jednu od najvećih bojazni kada je u pitanju spaljivanje otpada, zahvaljujući ugradnji složenih sustava za čišćenje dimnih plinova i visokim temperaturama pri kojima otpad izgara, emisije dioksina značajno su smanjene u posljednjih 30 godina. Sektor pretvorbe otpada u energiju jedan je od najstrože reguliranih industrijskih sektora u Europi, što je rezultiralo udjelom manjim od 0,2% ukupnih industrijskih emisija dioksina u atmosferu. Primjerice, u Švedskoj su emisije dioksina iz tog sektora pale sa 100 grama u 1985. godini na manje od jednog grama u 2015., dok se količina termički obrađenog otpada više nego udvostručila u istom razdoblju.

Iako Zakon o gospodarenju otpadom (“Narodne novine” br. 84/21, 142/23) definira red prvenstva u gospodarenju otpadom na način da kao prioritetna rješenja navodi sprječavanje nastanka otpada te pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje, treba biti svjestan činjenice da energane na otpad imaju važnu ulogu u obradi otpada koji nije moguće reciklirati. Naime, postrojenja za termičku obradu otpada smanjuju volumen otpada za oko 90 posto, čime se izbjegava odlaganje otpada na odlagališta. Ista u Europi proizvode dovoljno električne energije za opskrbu 20 milijuna ljudi te dovoljno toplinske energije za opskrbu 17 milijuna ljudi. Osim toga, postrojenja za termičku obradu otpada izdvajaju metale i druge materijale iz šljake koja ostaje nakon procesa spaljivanja.

Uzimajući navedeno u obzir, Europska komisija prepoznaje termičku obradu otpada kao postupak gospodarenja otpadom koji je komplementaran recikliranju i kružnom gospodarstvu, navodeći da isti može igrati ulogu u prijelazu Europske Unije na kružno gospodarstvo, pod uvjetom da se koristi red prvenstva u gospodarenju otpadom kao vodeće načelo.

Pokretanje sektora termičke obrade otpada nudi mnoštvo prilika za gospodarski rast, uključujući pritom razvoj i rad novih energana na otpad, nadogradnju postojećih objekata naprednim tehnologijama te proizvodnju i opskrbu ključnom opremom (kotlovi, turbine sustavi za čišćenje dimnih plinova i sl.). Dodatne prilike uključuju pružanje konzultantskih i inženjerskih usluga kod upravljanja takvim postrojenjima te usklađivanja sa strogim i često kompliciranim propisima u sektoru.

Proizvodnja i prodaja električne energije te distribucija topline iz takvih postrojenja pružaju za investitore u takva postrojenja stabilan i siguran izvor prihoda. Inovacije i istraživanja u sektoru bit će ključni u budućnosti, kao i stvaranje javno-privatnih poslovnih partnerstva s ciljem integracije termičke obrade otpada u sustave gospodarenja otpadom. Iskorištavanjem ovih raznolikih prilika, trgovačka društva i obrtnici mogu ostvariti značajan prihod dok istovremeno doprinose održivom gospodarenju otpadom i proizvodnji energije, podržavajući pri tome prijelaz na kružno gospodarstvo.

Značajna prilika za rast

Zaključno, termička obrada otpada predstavlja ključnu komponentu održivog gospodarenja otpadom, koja nudi brojne okolišne i ekonomske prednosti. Unatoč raširenim strahovima i zabludama, moderne energane na otpad dokazano su sigurne, učinkovite te posluju u skladu s iznimno strogim ekološkim standardima. Njihova uloga u smanjenju volumena otpada, proizvodnji električne energije te oporabi vrijednih materijala čini ih nezamjenjivim dijelom kružnog gospodarstva.

S ciljem prevladavanja strahova i izgradnje povjerenja javnosti, ključno je javnosti pružiti transparentne, znanstveno utemeljene informacije o sigurnosti i prednostima moderne tehnologije termičke obrade otpada. Kroz kampanje za podizanje svijesti, uključivanje zajednice te strogi regulatorni nadzor, mnoge zemlje članice Europske unije, uključujući neke sa najvišim ekološkim standardima (Danska, Švedska), pokazale su da je moguće uklopiti energane na otpad kao siguran i bitan dio održivog sustava gospodarenja otpadom.

U konačnici, budućnost gospodarenja otpadom leži u kombinaciji sprječavanja nastanka otpada, ponovne uporabe, recikliranja i energetske oporabe preostalog otpada. S obzirom na rastuće potrebe i izazove, ulaganja u infrastrukturu za termičku obradu otpada predstavljaju značajnu priliku za ekonomski rast, očuvanje okoliša i poboljšanje kvalitete života. Stoga sve zainteresirane strane, uključujući struku i znanstvenu zajednicu, moraju biti uključene u javni dijalog te zajednički raditi na izgradnji sigurnije budućnosti kroz odgovorno i održivo gospodarenje otpadom.