Danas je u Zagrebu, u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, u sklopu Nacionalne kampanje za promicanje pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva, koju provodi Središnji državni ured za demografiju i mlade (SDUDM) u partnerstvu s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), održan Okrugli stol „Poslodavci i zaposlenici – na strani roditeljstva“

Nastavno na Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je stupio je na snagu 1. siječnja 2023. godine, SDUDM je pristupio pripremi kampanje za promicanje pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva, kojom se želi dodatno senzibilizirati javnost o važnosti ravnopravnog sudjelovanja oba roditelja u odgoju djece te potaknuti korištenje očinskog i roditeljskog dopusta, odnosno aktivno uključivanje očeva u brigu o djeci.

U sklopu kampanje, značajnu ulogu ima senzibilizacija poslodavaca te važnost njihove uloge na odluke zaposlenika – roditelja u odnosu na njihov poslovni i obiteljski život, kao i pružanje aktivne podrške zaposlenicima – roditeljima, stoga je u suradnji s HUP-om održan okrugli stol, čiji povod su bili i i rezultati istraživanja o roditeljskom i očinskom dopustu*, koje je za SDUDM Provela agencija Ipsos u rujnu 2023. godine. Rezultati tog istraživanja pokazuju kako je percepcija ispitanika da muškarci koji koriste roditeljski dopust nerijetko imaju problema s poslodavcima, u većoj mjeri nego majke. Među glavnim razlozima koje roditelji navode kao prepreku za korištenje prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora je uvjerenje da bi poslodavac negativno reagirao na zahtjev oca za korištenje očinskog/roditeljskog dopusta. S druge strane, pokazalo se da muškarci koji su koristili roditeljski dopust većinom imaju pozitivnu percepciju reakcija kolega na njihovo korištenje roditeljskog dopusta.

Prednosti uključenosti očeva u brigu i odgoj djeteta od najranije dobi vidljive su u različitim područjima i razdobljima djetetova života, a o važnosti očevog angažmana u odgoju vlastite djece i o ravnopravnoj podjeli obiteljskih obveza danas svjedoči niz istraživanja, kao i pozitivni primjeri iz europskih zemalja koje su prepoznale važnost zastupanja takvih vrijednosti.

Upravo kako bi ovu temu dodatno produbili, SDUDM i HUP su smatrali važnim održati ovaj okrugli stol, na kojem su uvodna izlaganja redom iznijeli g. Petar Šimić, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, dr. med Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, g. Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, gđa. Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova te gđa. Anamarija Sočo, predsjednica organizacije Status.

Ovom prilikom državna tajnica Josić naglasila je kako je potrebno kontinuirano, javno komunicirati da promjena poslovnih modela i odgovornije ponašanje prema zaposlenima rezultira zadovoljnim ljudima te ima izravan utjecaj na poslovnu učinkovitost i rezultate. Isto tako, smatra, iznimno je važna percepcija zaposlenika i svijest o tome da njihovi poslodavci brinu o usklađivanju privatnog i poslovnog života te da imaju podršku u radnom okruženju.

Nakon uvodnih izlaganja u panel raspravi sudjelovali su mr. sc. Diana Kobas Dešković, MBA, poslovna savjetnica i coach iz područja razvoja poslovanja, organizacijskog razvoja, komunikacija, Petar Šimić, Primacošped d.o.o., predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, Igor Lukša, Zagrebačka banka d.d., direktor Nagrađivanja, uspješnosti i planiranja unutar organizacijskog dijela Ljudski potencijali i korporativna kultura, Marko Hercigonja, Zagrebačka banka d.d., direktor Kontrolinga te Josipa Ljubičić i Helena Prlić iz Proqlea d.o.o..

Kao zaključak, sudionici su se složili kako je potrebno staviti jači naglasak na ulogu poslodavaca u planiranju i korištenju zakonskih prava njihovih zaposlenika, po osnovi roditeljstva. Usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza treba postati jedno od prioritetnih društvenih pitanja koje je potrebno kontinuirano unaprjeđivati uz zajedničku ulogu države i poslodavaca, kako bi se potaknule određene promjene u odnosu prema roditeljstvu na široj društvenoj razini te promijenila percepcija o važnosti ove teme.

Unatoč promijenjenoj zakonskoj regulativi iznimno je važan aktivan doprinos poslodavaca navedenog, potreban je i aktivan doprinos poslodavaca koji bi trebali raditi na podizanju svijesti o pravima svojih zaposlenika kojima se omogućava usklađivanje privatnog i poslovnog života (pravima na dopuste iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, pravima iz radnog odnosa, fleksibilnim radnim uvjetima i slično), odnosno promicanju onih vrijednosti koje će pomoći zaposlenicima da koriste svoja prava bez sankcija, ali i bez „nevidljivih“ prepreka koje mogu izazvati potencijalne negativne stavove kod radnika.

Tijekom panela, također su prepoznate pozitivne inicijative od strane poslodavaca vezane za društveno odgovorno ponašanje prema zaposlenicima i njihovim obiteljima, osobito u vidu uvođenja kvalitetnih programa i pogodnosti za svoje zaposlenike kroz inovativna rješenja u provođenju obitelji prijateljskih mjera. Sudionici su se složili kako je nužno sve ovakve i nove inicijative je potrebno dodatno prepoznati, pozdraviti i osnažiti.

Ključni naglasci:

• OČINSKI DOPUST: Zaposleni ili samozaposleni otac, nakon rođenja djeteta, ima pravo na očinski dopust u trajanju od 10 radnih dana za jedno dijete, odnosno 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece. Očinski dopust otac može koristiti najkasnije do navršenih šest mjeseci života djeteta, a za vrijeme korištenja ovog prava, otac ostvaruje naknadu plaće u punom iznosu osnovice za naknadu plaće
• RODITELJSKI DOPUST (pravo oba roditelja): roditelj nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta ima pravo na roditeljski dopust, koji može koristiti do osme godine života djeteta. Roditeljski dopust može se koristiti 8 mjeseci (za prvo i drugo rođeno dijete), odnosno 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete).
• Pravo na roditeljski dopust u pravilu mogu koristiti oba roditelja, u jednakom trajanju, odnosno svaki po 4, odnosno 15 mjeseci (ovisno o broju djece), s time da je 2 mjeseca neprenosivo. Pravo na roditeljski dopust roditelji mogu koristiti pojedinačno, istodobno ili naizmjenično, sukladno osobnom dogovoru. Naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta (prvih 6 odnosno 8 mjeseci) isplaćuje se u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% od osnovice za naknadu plaće), do maksimalno 995,44 eura

Ove potpore ostvaruju majka i otac djeteta i druge osobe koje na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruju roditeljsku skrb, posvojitelj djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, a više o tome kako koristiti potpore može se saznati na https://demografijaimladi.gov.hr/rodiljne-i-roditeljske-potpore-5913/5913 te na https://hzzo.hr/rodiljne-i-roditeljske-potpore.

Dodatno o provedenom istraživanju:

*Istraživanje o roditeljskom i očinskom dopustu, za Središnji državni ured, za osiguranje provela je agencija Ipsos u rujnu 2023. godine, na reprezentativnom uzorku (N=600) građana u dobi od 20 do 50 godina s prebivalištem na području Republike Hrvatske, CAWI metodom (On-line anketa s Ipsos panelistima) s temeljnim zaključcima:

• Ispitanici iskazuju relativno visoku načelnu upoznatost s različitim oblicima prava dopusta nakon rođenja djeteta
• Uloga očeva u odrastanju djece smatra se važnom, pogotovo nakon 3. godine života djeteta, kada je percipirana podjednakom ulozi majke
• Ravnopravno roditeljstvo smatra se izuzetno važnim, prvenstveno zbog emocionalnog razvoja djeteta te razvoja odnosa svakog od roditelja s djetetom
• Za razliku od očinskog dopusta, roditeljski dopust očevi relativno rijetko koriste, ali je visok interes za korištenje u potencijalnoj novoj prigodi, ali ne nužno u istoj količini kao majke. Glavna barijera korištenja je potencijalni financijski gubitak
• Očevi koji su imali iskustva sa roditeljskim dopustom kažu da su većinom imali pozitivne reakcije kolega, ali se generalno smatra da očevi koji koriste roditeljski dopust često imaju problem s poslodavcima, u većoj mjeri nego majke