Ponovno svjedočimo, na nekim primjerima na žalost i drastično, krhkosti i nestabilnosti turizma, kao i ovisnosti turističkog prometa o različitim, često nepredvidivim okolnostima. Karte se preslaguju svaki dan, a visoka ulaganja u ovaj sektor ostaju jednako rizična i neizvjesna i teško se mogu mjeriti s investicijama u drugim sferama gospodarstva. Dakako, najranjiviji su oni koji stavljaju sva jaja u jednu košaru, a to je sve više Hrvatska koja ne samo da je zanemarila druge segmente gospodarstva već je svoj turistički proizvod svela na ljetno kupanje i sunčanje.

Iako u Grčkoj trenutno imaju znatno većih problema od zbrajanja štete u turizmu, jer je na prvom mjestu spašavanje života i domova, ovaj katastrofalni požar mogao bi utjecati na turistički promet u zemlji koja se tek počela izvlačiti iz gliba. Osam godina od ulaska u program pomoći, Grčka upravo turističkim prometom u ovoj godini planira oporaviti gospodarstvo i napraviti zamah nakon godina recesije. Uz visoku zaduženost Grčkoj je u prethodnim godinama otegotna bila i izbjeglička kriza koja je na nekim otocima devastirala turizam, unatoč divnim plažama i resortima. Ove godine kao da su odahnuli, turistička godina za Grčku je započela uz dvoznamenkasti rast prometa u prva dva kvartala, krenuli su ozbiljni razgovori s investitorima i brendovima, s Atenom kao važnom karikom.       

Otkazi zbog požara
A onda je, kako u mediteranskim destinacijama često bude, buknuo šumski požar, a njegovo razbuktavanje neočekivano je usmrtilo na desetke ljudi, uključujući turiste. U medijima su se već pojavila pitanja o tome je li Grčka sigurna za putovanje, ministarstva zovu na oprez, i Grčku zbog ovoga osim evakuacije dijela turista očekuju otkazi putovanja onih koji ne žele riskirati, pogotovo obitelji koje čine značajan udjel u grčkom turizmu.

Sa sličnom prijetnjom lani se suočilo niz gradova na hrvatskom Jadranu, Split je danima bio odsječen dok se vatra opasno približavala domovima, a zahvaljujući efikasnoj intervenciji i uz malo sreće nije bilo ljudskih žrtava, što je za takve požare zapravo rijetkost. Turska je zadnja destinacija u regiji koja je osjetila dramatične posljedice geopolitičke nestabilnosti na turizam. Nakon dugogodišnjeg rasta i milijardi ulaganja u turističku infrastrukturu, rat u Siriji, odnosi s Rusima, teroristički napadi učinili su svoje, zbog čega je Turska 2016. godine izgubila više od trećine turističkog prihoda.

Milijarde dolara izgubljene su s gubitkom gostiju iz Rusije, ali i Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske, Francuske, Italije, prazni hoteli ili su se zatvarali ili radili za kikiriki, uz i dalje visoka ulaganja u hladni pogon i održavanje usluge na nekoj razini. Iako su se turisti vratli zbog izmijenjenih okolnosti, milijarde su im trebale za marketing, od sajamskih nastupa do dijeljenja besplatnih noćenja i letova. Mnogi su putem ispali iz igre, mnogi i dalje osjećaju posljedice.  

Dovoljna je kiša
Turistički promet uzdrmaju i znatno blaže okolnosti, sjećamo se kako su ljetne kiše smanjivale promet na jadranskim destinacijama, s egzodusom iz kampova kakav pamte kompanije iz Istre. Nije ni ovo ljeto idealno što se tiče vremena, za razliku od lanjskog rekordnog, no Hrvatskoj su ove godine u najvećoj mjeri presudili uspjesi konkurenata. Pokazalo se tako da se u prvoj polovini srpnja nisu ponovili prošlogodišnji, spektakularni turistički dolasci na razini Hrvatske.

U drugu polovicu srpnja Hrvatska je ušla s oko 165 tisuća turista manje nego lani u istom periodu. Iako je paušalno raditi takve usporedbe, jer naposljetku važan će biti konačan rezultat i omjer noćenja i prihoda, činjenica je da na rezervacijskim platformama na Jadranu ima puno slobodnih kreveta i u najjačem kolovozu, u nekim destinacijama padaju cijene. Razloge možemo tražiti u povratku mnoštva gostiju iz Njemačke i Velike Britanije u Tursku, koja im je jeftinija i pruža ono što gosti sunca i mora traže, all inclusive uslugu bez puno pameti i rasipanja energije.

Rusima svanulo
Kako su Hrvatskoj u prošlim godinama pomogle okolnosti kao što su lijepo vrijeme ili slabosti konkurencije, tako su neke druge okolnosti ove godine pomogle Rusima da pojačaju investicije.  Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji izazvalo je tako značajna ulaganja u njihov hotelski sektor u prvoj polovici ove godine, pokazala je analiza konzultanske kuće JLL. U razdoblju od siječnja do lipnja, u Rusiji je osvanulo 2800 novih brendiranih hotelskih soba, i to najviše u gradovima koji su ugostili Svjetsko prvenstvo, a u regiji koju su analizirali otvoreno je ukupno 3800 novih soba. Za usporedbu, u prvoj polovici prošle godine u Rusiji je otvoreno tek 1900 soba, u godini ranije 200-tinjak manje.

Najviše novih kapaciteta dobila je Moskva s okolicom. Rusiji je ovo prvenstvo donijelo ogromnu promociju pa i po pitanju turizma. Pitanje je kako će Rusi iskoristiti dobar vjetar i nastaviti istim tempom i nakon odlaska najjačeg sportskog događaja na svijetu.  Isto pitanje vrijedi i za Hrvatsku, je li dobro iskoristila protekle dvije godine procvata da bi unaprijedila sustav i kvalitetu ponude? Iako će nam pouzdan odgovor vjerojatno doći u sljedeće dvije godine, naslućujemo da je odgovor negativan, i da se umjesto upravljanja turizmom i dalje vodimo stihijom.

Sustav je jednak gotovo kao i prije deset godina, nije se dogodila najavljena organizacija turističkih zajednica, razmahala se apartmanizacija bez kontrole i inspekcije, poslodavci i dalje u velikoj mjeri izrabljuju radnike koji bježe u uređenije zemlje i pravne sustave, i dalje je najveći promet na Jadranu koji živi najviše tri mjeseca u godini, osim mora i sunca sadržaja i nema jer ga se ne isplati raditi za tako kratku sezonu. I tako ukrug, dok nam se opet nešto ne zalomi, al nadajmo se u našu korist.