Narodna obveznica koja je izazvala veliko zanimanje u javnosti moći će se “kupiti” u poslovnicama pet najvećih domaćih banaka, doznaje Poslovni dnevnik. Kako tvrde upućeni izvori iz financijskih krugova, trenutno se vode intenzivni pregovori između Ministarstva financija i skupine banaka koje bi bili aranžeri narodne obveznice. To su Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisen banka, Erste i OTP banka.

U poslovnicama tih banaka građani bi mogli i upisati obveznice. Jedna od bitnih stavki za dogovoriti jest i broj poslovnica koje bi bile dostupne za upis. Naime, stav je resornog ministarstva kako je za uspjeh sudjelovanja građana presudno da bude dostupan što je moguće veći broj poslovnica banaka. Pregovara se intenzivno jer bi upis narodne obveznice trebao započeti najkasnije do kraja ožujka.

Kako neslužbeno doznajemo, načelna je odluka da država tom obveznicom prikupi milijardu eura, što je u skladu s očekivanjima prema planu ovogodišnjeg zaduživanja. Bitno je i naglasiti kako se planira da građani ne budu ograničeni u maksimalnom iznosu ulaganja, neslužbeno doznajemo. Unatoč tome, teško je očekivati da će građani upisati cjelokupno izdanje, pa time padaju u vodu prvotne teze da će se time „sterilizirati“ dio ušteđevine građana koja leži u bankama, a koja doseže vrtoglavih 35 milijardi eura i time ublažiti pritisak na rast inflacije.

Ministar financija Marko Primorac sredinom tjedna je kazao kako će kamatna stopa, to jest “kupon”, u “svakom slučaju” bila veća od tri posto. Financijaši s kojima smo razgovarali smatraju kako će vrlo vjerojatno kamatna stopa biti oko 3,5 posto, što je vrlo privlačna ponuda za dvogodišnje ulaganje, koliki je najavljeni rok dospijeća ove obveznice.

Međutim, financijski krugovi smatraju da bi uspjeh narodne obveznice imao vrlo blagotvorni učinak na domaće tržište kapitala jer bi ubrizgao priličnu likvidnost te ohrabrio građane u povratku na burzu. Naime, unatoč preporuci ministra Primorca da je najbolje obveznicu držati do dospijeća, financijaši vjeruju da će dio budućih vlasnika njome trgovati i na sekundarnom tržištu.