Bi li napredna gospodarstva trebala uvesti porez na bogatstvo kao sredstvo srednjoročne stabilizacije i smanjenja javnog duga? Inače konzervativni Međunarodni monetarni fond je, na opće iznenađenje, dao zdušnu podršku ovoj zamisli. Naime, prema izračunima MMF-a, namet na bogatstvo koji je jednom davno iznosio 10% bi mogao, pod uvjetom da se uvede brzo i neočekivano, vratiti mnoge europske zemlje na predkrizni omjer javnog duga i BDP-a.
Moralna prednost takvoga je poreza na bogatstvo danas puno značajnija negoli je uobičajeno, uzme li se u obzir da je nezaposlenost i dalje na recesijskim razinama te da dubinska gospodarska nejednakost vrši pritisak na društvene norme. A ako bi se doista uspjelo zajamčiti da će porez na bogatstvo biti privremen, takvo bi davanje u načelu imalo puno manje potresne učinke od uvođenja više stope poreza na dohodak. Nažalost porez na bogatstvo nije rješenje svih problema.
Ni golema talijanska Guardia di Finanza ne bi uspjela zaustaviti masivni egzodus bogatstva kad bi Talijani shvatili da im se bliži popriličan porez na bogatstvo. Primjerice, neprijavljivanje dohotka, kao i prijavljivanje prevelikog dohotka provjeren je način tjeranja novca iz neke zemlje. Došlo bi i do masovnog kupovanja nakita i ostalih realnih dobara koje je teško detektirati. Pogubne učinke poreza na bogatstvo dodatno bi pogoršala zabrinutost da se će taj “privremeni” namet pretvoriti u trajni.
Dakle što preostaje vladama država eurozone koje moraju povisiti svoje dohotke žele li postići gospodarski oporavak? Većina ekonomista predlaže iznalaženje načina da se proširi porezna baza, primjerice ukidanjem posebnih odbitaka i povlastica, sve s ciljem održavanja niske stope poreza. U Europi bi učinkovitosti pridonijela zajednička stopa poreza na dodanu vrijednost umjesto razornih učinaka različitih poreznih stopa za različitu robu. U načelu bi se pojedincima i obiteljima s najnižim prihodima pomoglo putem programa transfera.
Privremeni porez na bogatstvo možda jest dio rješenja za zemlje koje se danas nalaze u fiskalnoj nevolji pa bi tu zamisao trebalo ozbiljno razmotriti. No u konačnici je on samo zamjenski lijek za temeljne dugoročne reforme koje će pojednostaviti sustav te ga učiniti pravednijim i učinkovitijim.
© Project Syndicate, 2013.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ma i Njemačka i Švicarska i sve razvijene zemlje su pune tih regula, certifikata
ali sve to nekako ima blagotvorni učinak na njihove ekonomije
Ja se stvarno ne bunim na postojanje svih tih stvari….ali iza svega toga mora postojati konkretna računica sa dobrim učinkom na cijelu ekonomiju jer ako je nekakav posao rezultat društvenog ugovora mora imati nekakve korisne učinke
Nadam se da će ovi(uzeo sam slučajno primjer pa sada ispada da imam nešto protiv)
biti razumni u cijenama i da neće biti monopola
i to kreditiraju neproduktivnu potrošnju
Te institucije samo kukaju na javnu potrošnju a isključivo kreditiraju ako su garancije u pozadini…sve te kamate na javni dug su njihova zarada…
I oni se sada samo bore da u proračunu ostave dovoljno prostora njima za isplatu
U Japanu bi zarada tih banaka ostaje u japanskom gospodarstvu..Japan Post Bank, banka sa najvećim depozitima na svijetu je u državnom vlasništvu i Japanci koji imaju najveći dug na svijetu duguju sami sebi…
Vjerovatno i njihove banke imaju svu tu državnu i regulatornu pomoć ali njihove banke kreditiraju njihova poduzeća i građane puno povoljnije pa Japanci nemaju s tim problema….
Švicarska je sređena ali i izabrana država….dugačka je priča zašto je Švica bogata ali ima i Švica svojih problema….
Ne bi meni niti smetale subvencije koje se npr. u Njemačkoj dijele šakom i kapom svojim firmama kada bi se taj novac zavrtio i multiplicirao…u jednoj sličnoj sam Njemačkoj firmi godinama i radio…
Možemo i o tome kako se nameću npr. regulatorni troškovi u automobilskoj industriji (npr. Co2) kako bi se nekoga poguralo a nekog zakočilo
A nije to samo slučaj u automobilskoj industriji…
Ma ja sam samo umislio sve te lobiste….
Nisam ja smislio ekonomski sustav i činjenicu da se gospodarski rezultati zbrajaju na razini države….pa tako ja čak i da imam dosta kapitala ne mogu biti sufinanciran od banke po kamati manjoj od trostruke kamate u npr. Austriji…mi smo ti kakti rizični,pa nas treba zabetonirati da zauvijek ostaenmo rizični
Japanskim bankama nikada nije rizično vlastito gospodarstvo…
Mene također smeta kako se kod nas troše porezi….i znam točno u dlaku sortu poduzentika kod nas koji se nemaju što požaliti na porezni tretman, poreze općenito i na gospodarsku politiku…
Čitam tvoj komentar i ne vjerujem što čitam…
Kakve veze ima Švicarska sa činjenicom da će npr. posao energetskog certifikatora
nastati nakon što je donesen zakon da se može čak i u zatvor ići ako se proda nekrentina bez certifikata…
Sam energetski certifikat ima smisla, no to je nista drugo do parafiskalni namet koji je uveden da se odredjenoj povlastenoj skupini u drustvu osiguraju dodatni prihodi. Kao i svi ostali certifikati koje mogu izdavati samo “ovlasteni strucnjaci”.
Navodno je bio slucaj da su ljudi kaznjeni za ciscenje ljesnjaka ili oraha jer nisu posjedovali odgovarajuci “certifikat” za upravaljanje cekicem…
Čitam tvoj komentar i ne vjerujem što čitam…
Kakve veze ima Švicarska sa činjenicom da će npr. posao energetskog certifikatora
nastati nakon što je donesen zakon da se može čak i u zatvor ići ako se proda nekrentina bez certifikata…
Ja nemam nikakvu potrebu za tim poslom ali mi se nameće zakonom
Što je sljedeći korak….da moramo kupovati proizvode od odeređene firme
Znaš li da je pozadina pobune u Bostonu baš bio zakonski namješten posao…
I lijepo ti piše da sam naveo taj primjer zato što je najsvježiji
Ako si se već odlučio pisati i djelovati na poslovnim portalima morao bi imati malo znanja iz povijesti gospodarstva iako se meni čini da imaš dovoljno znanja
ali si u denialu…
Oćeš reći da obveznica nije zakonski izmišljen proizvod
Ne kažem ja da ne treba biti tako…ali neka se zna
Oćeš reći da se obveznica ne isplaćuje preko poreza,…
Oćeš reći da banke kod nas ne kreditiraju samo u slučaju ako država ili bilo kakva institucija daju garancije….
Uključite se u raspravu