Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da cijena poljoprivrednog zemljišta, kako se približava ukidanje moratorija na zabranu prodaje zemlje strancima 2020. godine, sve više raste, zemljom se sve više trguje, ali se izgleda na njoj sve manje radi i sve manje proizvodi.  To su apsurdi hrvatske poljoprivrede koje je sve teže racionalno objasniti.

Kako to da imamo sve više novca iz različitih EU fondova, a proizvodimo sve manje? Kako da smo pašnjake nakon ulaska u EU udvostručili, a drastično smanjili voćnjake i površine pod povrćem? Pokazatelji koji upozoravaju kažu da je od ulaska u EU došlo do smanjenja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje za skoro četvrtinu, te da je došlo do smanjenja udjela poljoprivrede u BDP-u za oko 37%.

Sve je to utjecalo na smanjenje značenja domaće u EU poljoprivredi za oko 30% i u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Unije danas sudjelujemo s oko 0,5%. Objavljena analiza DZS-a tako je prošlog tjedna pokazala da je prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj prošle godine iznosila 22.428 kune za hektar, pri čemu je cijena u jadranskoj Hrvatskoj bila za čak 15.184 kuna veća nego što je to na kontinentu gdje se obavlja najveći dio poljoprivrede. Cijena jednog hektara poljoprivredne površine u Dalmaciji iznosila je 36.955 kuna, dok je u kontinentalnom dijelu Hrvatske bila 21.771 kunu.

Cijene zemlje nastavile su rasti, pa su tako u 2017. u odnosu na godinu ranije bile na razini cijele države veće za 1072 kune po hektaru. U jadranskoj Hrvatskoj cijena je povećana za 947 kuna, a na kontinentu za 1078 kuna. Kako se približava ukidanja moratorija na prodaju zemlje strancima, koji ističe 2020. godine, tako se očito i tržište dinamičnije razvija. To se vidi i kada se usporede podaci od 2016. godine. Naime, tada je u odnosu na godinu dana ranije prosječna cijena hektara bila veća za 401 kunu, pri čemu je u jadranskoj Hrvatskoj pala za 783 kune, a na kontinentu je rasla za 451 kunu.

Svi hoće potpore
U jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena kupljenih oranica u 2017. iznosila je 36.955 kuna po hektaru, livada 13.751 kunu, a pašnjaka 16.991 kunu, dok je u kontinentalnoj Hrvatskoj cijena kupljenih oranica iznosila 21.771 kunu po hektaru, livada 11.613 kuna, a pašnjaka 7766 kuna. Tzv. zelena plaćanja, potpore koja su postale vrlo popularne u Hrvatskoj, utjecale su i na rast cijena pašnjaka i livada. Podaci DZS-a pokazuju da su cijene livada prosječno na razini države rasle u godinu dana za 1021 kunu, pri čemu na kontinentu za 1118 kuna, a u jadranskoj Hrvatskoj za 782 kune.

Kod pašnjaka je nešto slično, na razini Hrvatske za 901 kunu, pri čemu u jadranskoj Hrvatskoj za 1035 kuna, a na kontinentu za 766 kuna. Da se nešto čudno i neobjašnjivo događa na tržištu poljoprivrednog zemljišta pokazala je i nedavno izdana publikacija koju je izradio Ekonomski institut Zagreb.  Naime, na tržištu svih nekretnina u razdoblju od 2012. do 2017. godine ostvareno je čak 536.811 transakcija, pri čemu ih se najveći broj odnosilo na transakcije poljoprivrednim zemljištem. U razdoblju od 2012. do 2017. godine ostvareno je ukupno 217.846 kupoprodajnih transakcija poljoprivrednih zemljišta. 

Demografsko odumiranje
I njihova je analiza pokazala da je poljoprivredno zemljište bilo najskuplje na Jadranu, a u deset tamošnjih jedinica cijena je bila veća od 100 kuna po četvornom metru. S druge strane, medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosila je 3,58 kuna.  Stručnjaci s EIZ-a zaključili su kako ova slika zapravo dramatično prikazuje ekonomsko i demografsko odumiranje istoka Hrvatske, središnje Hrvatske i cijelog kontinentalnog dijela zemlje.

Za razliku od analitičara, poljoprivrednici ipak tvrde da se dobri komadi zemlje, posebice na istoku zemlje, prodaju po daleko višim cijenama nego što to pokazuju statistika. Tvrde kako je potražnja za zemljom velika, te da koliko god je se ponudi – sve plane u kratkom vremenu, a najbolji hektari vrijede poput suhog zlata. Uvjereni su da je cijena zemlja u Dalmaciji daleko atraktivnija zbog mogućnosti prenamjene u građevinsko zemljište ili mogućnosti da se ona iskoristi u turističke svrhe. 

Zastupnica u EU parlamentu Marijana Petir otkrila nam je da su cijene zemlje u susjedstvu (Slovenija, Mađarska i Italija – podaci Eurostata, 2011. do 2016.) više od cijena u Hrvatskoj, i budući da je cijena poljoprivrednog zemljišta u EU niža jedino u Rumunjskoj (2016.), ove promjene cijena koje je objavio DZS su očekivane, pogotovo ako uzmemo u obzir to da Hrvatskoj 2020. godine ističe prijelazno razdoblje u kojem smo koristili mogućnost zabrane prodaje zemlje stranicama. Petir objašnjava kako je u Hrvatskoj porast cijena bio oko 125 EUR/ha prosječno u 2016. i 2017. dok je u Mađarskoj godišnji porast cijena u razdoblju od 2011. do 2016. iznosio i 300 EUR/ha.

Izbjegavaju investicije
Razloge slabijeg rasta cijene kod nas u odnosu na druge zemlje treba prije svega tražiti u niskoj financijskoj sposobnost poljoprivrednika, visokim kamatnim stopama za kredite, dovoljnim količinama poljoprivrednog zemljišta dostupnog na tržištu zbog napuštanja proizvodnje, uključujući i nemogućnost prodaje strancima što cijene u ovom trenutku održava stabilnima, ali i kroz nepovjerenje poljoprivrednih proizvođača (uključujući i trgovačka društva) u dugoročnu isplativost investicija u poljoprivredu u Hrvatskoj (pa i kupovinu zemljišta), smatra Petir. 

Kada se podvuče crta može se zaključiti da je tržište poljoprivrednog zemljišta živnulo, ali je pitanje da li je to zbog želje da se više proizvodi ili zbog potpora koje su očito postale glavni motivirajući faktor kod jednog dobrog dijela poljoprivrednika i "poljoprivrednika".